Margarin (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Margarin (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

Za zdravlje štetne transmasne kiseline koje neki proizvođači dodaju u prehrambene proizvode radi boljeg okusa previše su prisutne u hrani na slovenskom tržištu, osobito kad je riječ o pekarskim i slastičarskim proizvodima, pokazalo je trogodišnje istraživanje čije je rezultate u petak predstavio slovenski Institut za nutricionistiku.


Prema podacima predstavljenima na konferenciji za novinare u Ljubljani, margarini koji se prodaju u slovenskim trgovinama praktično više ne sadržavaju transmasne kiseline, ali je pronađena znatna i previsoka prisutnost transmasnih kiselina u biljnim masnoćama koje se koriste u pekarskoj industriji i proizvodnji slastica.

Od 43 različita margarina uzeta za analizu s polica sedam trgovačkih lanaca samo su dvije vrste sadržavale te djelomično hidrogenirane biljne masnoće koje mogu kod prekomjerne konzumacije negativno utjecati na krvožilni sustav, istaknuo je Rajko Vidrih iz ljubljanskog Biotehničkog fakulteta.

S druge strane, pokazalo se da je korištenje transmasnih kiselina kod nepredpakiranih proizvoda, odnosno u pekarskoj i slastičarskoj proizvodnji, mnogo veće od poželjnog. Tako je njihovo korištenje u Sloveniji tri puta veće nego u Danskoj koja je prva uvela standard kojim je snizila mogućnost njihove porisutnosti u hrani.

Konkretno, uzorkovanje i analiza koje su proveli inspekcija za sigurnost hrane i Institut za nutricionistiku, pokazalo je kako je sadržaj tih masnoća preporučenu granicu od dva posto prešao u skoro 40 posto uzetih pekarskih i slastičarskih uzoraka.

Slovenski stručnjaci navode da samo korištenje transmasnih kiselina u takvoj mjeri nije prekršaj jer je riječ o dodatku za hranu koji je legalno na tržištu, samo njegova prisutnost u hrani treba biti označenja na odgovarajući način.

Projekt istraživanja količina transmasnih kiselina u hrani s ciljem smanjivanja njihove upotrebe podržalo je slovensko ministarstvo zdravlja.

Slovenija se iduće godina posebnim propisima o ograničenoj uporabi transmasnoća želi pridružiti nekim državama koje to područje već reguliraju, kao što su Danska, Austrija, Mađarska i Latvija.

Propis koji će limitirati sadržaj transmasnih kiselina u hrani primjenjivao bi se za hranu slovenskog podrijetla, ali bi standarde kod prodaje u Sloveniji trebali primjenjivati i trgovački lanci koji nude hranu iz uvoza.
Limit na sadržaj transmasnih ksielina u hrani u Europi je prva donijela Danska. Ona je 2004. godine zabranila prodaju prehrambenih proizvoda u čijim masnoćama transmasnoće čine više od dva posto. (Hina)