Slovenija: Optužbe vladi da ne želi riješiti problem 'izbrisanih'

"Na poništenje nezakonitog oduzimanja domicila tim ljudima Sloveniju bi mogla prisiliti samo Europska unija, ali to vjerojatno nikad neće učiniti. EU je organizacija država u kojoj dominiraju ekonomski i politički interesi, a ljudska prava samo su ornament na njenoj fasadi", rekao je bivši ustavni sudac Matevž Krivic u razgovoru za informativni portal RTV Slovenija.

Pročitajte i ovo 'Izbrisani' zadovoljni europskom turnejom Slovenski 'izbrisani' pravdu traže u Bruxsellesu

Krivic, koji je jedno vrijeme djelovao i kao javni zastupnik "izbrisanih", tvrdi da je nezakonitost počinjena zato što ljudima iz bivših jugoslavenskih republika koji su živjeli u Sloveniji prije raspada bivše države nisu priznata "stečena prava" bez obzira na njihovo ranije "republičko" državljanstvo i bez obzira na to jesu li kasnije primljeni u slovensko državljanstvo nakon osamostaljenja.

"Njihovo brisanje iz evidencije stalnog stanovništva izvedeno je tajno i bez ikakva rješenja na koje bi se mogli žaliti, što je dodatna sramota za pravnu državu", rekao je Krivic.

Tri nevladine organizacije koje se bave problemom izbrisanih pozvale su u srijedu predstavnike vlasti "da prestanu obmanjivati slovensku javnost širenjem neistina" po kojemu taj problem ne postoji i da što prije uvaže dvije odluke ustavnog suda o vraćanju domicila cijeloj skupini izbrisanih, bez selektivnog pristupa kakvog je predložila vlada prijedlogom ustavnog zakona koji nema potporu i koji, kako navode, ima za cilj poništavanje mišljenja ustavnih sudaca.

"Nijedan od deset članaka predloženog ustavnog zakona nije u skladu s odlukama ustavnog suda i preporukama međunarodnih organizacija. Nezakonito i neustavno brisanje 16.305 ljudi iz registra stalnog stanovništva izvršeno je 1992. godine na temelju tajnog internog uputstva tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Igora Bavčara da su se osobe sa stalnim boravištem u Sloveniji, koje nisu uzele slovensko državljanstvo, odrekle svih stečenih prava koje su imale. O tome nikad nije bio objavljen nikakav zakon ili podzakonski akt", tvrde u svom priopćenju nevladine ustanove Međunarodni institut, Amnesty International Slovenije i Pravno-informacijski centar.

Spomenute organizacije priopćenjem su tako reagirale na tvrdnje ministarstva unutarnjih poslova da će inzistirati da se pitanje izbrisanih riješi predloženim ustavnim zakonom koji je prihvatila sadašnja koalicijska vlada premijera Janeza Janše. To je i reakcija na izjavu parlamentarnog zastupnika Branka Grimsa, zastupnika Jnašinih Slovenskih demokrata (SDS) da je samo "individualni" postupak prema "izbrisanima" u skladu s demokratskim načelima i da bi postupak po kojemu bi im se kolektivno vratilo pravo na boravak u Sloveniji bio nepravedan prema slovenskim državljanima.