Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Prespori vlakovi

Slovenci će izgubiti važnost koparske luke ako ju austrijska "zaobilaznica" ostavi u izolaciji

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Austrija bi svojom "željezničkom zaobilaznicom" mogla ugroziti Kopar, slovensku tranzitnu luku koja je bila najpovoljnija, ali i prespora za srednjoeuropske zemlje.

Iako je po svom smještaju najpovoljnija tranzitna luka za srednjeuropske zemlje, Kopar bi taj položaj mogao izgubiti zbog željezničke "obilaznice" koju Austrija ubrzano gradi prema sjevernoj Italiji, upozoravaju slovenski stručnjaci.

Pročitajte i ovo Počelo raščišćavanje nakon željezničke nesreće - 5 Teška željeznička nesreća Sanira se pruga kod Rijeke, financijska šteta za mnoge velika: "Gradi se i privremena prometnica do mjesta nesreće" Nesreća vlaka Nema ozlijeđenih Vlak iskočio iz tračnica: Obustavljen promet, putnici se prevoze autobusima

"Bojim se da nas Talijani, a posebno Austrijanci pretječu i da će se teret iz Kopra polako seliti u Monfalcone ili Mestre", kazao je za Slovensku televiziju inženjer Andrej Umek koji je bio ministar prometa u dvije slovenske vlade.

Slovenska vlada ove je godine donijela zakon o gradnji nove pruge Koper-Divača, kako bi povećala konkurentnost koparske luke, no Umek upozorava da projekt kasni i da su planirane brzine vlakova od 160 kilometara na sat premale. Austrijanci preko Klagenfurta i Graza prema talijanskim jadranskim lukama grade "obilaznicu" kojom će biti povezani Gdansk u Poljskoj s Ravenom u Italiji. Predviđene su brzine vlakova od 220 kilometara na sat. Austrija je u taj projekt uložila oko 10 milijardi eura, daleko od mogućnosti koje ima Slovenija.

S druge strane, Slovenci će idući mjesec na zahtjev oporbe o novoj pruzi za Kopar odlučivati na referendumu jer taj vladin projekt zbog njegove cijene i predviđene trase osporava opozicija.

Kako bi izbjegla da Koper ostane u izolaciji, Slovenija bi prema mišljenju Umeka trebala razmišljati modernizaciji tzv. Južne pruge kako bi se tom trasom omogućile brzine vlakova od preko 200 kilometara na sat.

Takozvana "Južna pruga" povezala je prije skoro 170 godina Beč i Trst, prijestolnicu i tada važnu austrijsku luku na Jadranu preko Maribora, Celja, Ljubljane i Sežane, ali slovenski dio njezine trase danas nije prilagođen za velike brzine i opterećenja u teretnom prometu. Na tu prugu trebalo bi povezati i Koper koji sada nije željeznicom povezan s Trstom, upozorio je Umek. (HINA)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene