Vladimir Putin i Julija Timošenko složili su se da će Ukrajina početi plaćati europsku cijenu za ruski plin, umanjenu dvadeset posto za ovu godinu, izvijestio je Putinov glasnogovornik Dmitry Peskov. To znači da će u ovoj godini Ukrajina umjesto dosadašnjih povlaštenih 179 američkih dolara za tisuću prostornih metara ruskog plina plaćati oko 350 dolara. Ukrajina je dosad u pregovorima tvrdila da može platiti između 200 i 210 dolara jer u proračunu nema dovoljno novca za veća poskupljenja.
'U veoma bliskoj budućnosti, ukrajinska strana nas uvjerava, trazit plina će se nastaviti', rekao je Putin govoreći s Timošenko na ruskoj televiziji. Gazprom i Naftogaz sastavit će relevantne sporazume do ponedjeljka. 'Odmah nakon potpisivanja dokumenata o tranzitu i kupnji plina, sve rute prema Europi bit će aktivirane', rekla je Timošenko, a prenio BBC.
>> Ukrajinci 'zavlače' pregovore?
>> 'Očekujemo da nam se plin koji plaćamo isporučuje'
Od 1. siječnja 2010. Ukrajina će plaćati punu tržišnu cijenu, a Rusija će zauzvrat s istim datumom Kijevu početi plaćati tržišnu vrijednost tranzitnih pristojba za korištenje ukrajinskih plinovoda. Dvoje dužnosnika nisu spominjali ukrajinski dug od 600 milijuna dolara Rusiji koji se također dosad navodio kao jedan od problema za prestanak opskrbe. Premijeri dviju zemalja dali su nalog šefovima svojih državnih kompanija, Gazpromu i Naftogazu, da sastave službeni ugovor i čim on bude potpisan opskrba Europe plinom preko Ukrajine bit će nastavljena, rekao je Peskov. 'To će se dogoditi u vrlo bliskoj budućnosti', dodao je.
Ono što neki analitičari postavljaju kao mogući problem jesu ovlasti Julije Timošenko da potpiše takav sporazum, odnosno mogućnost da ga predsjednik države Viktor Juščenko blokira. On se oglasio u subotu navečer i rekao da Timošenko ima puni mandat za pregovore. Sukob Moskve i Kijeva oko cijene plina prerastao je početkom godine u potpuni prekid isporuka ruskog plina preko ukrajinske mreže plinovoda, uključujući i dijela namijenjenog europskim potrošačima. Rusko-ukrajinskim plinskim sporom posebno je bila pogođena srednja i jugoistočna Europa. Od zemalja EU-a najteže su posljedice osjetile Slovačka i Bugarska, od zemalja kandidatkinja Makedonija i Hrvatska, a izvan toga kruga Srbija, BiH i Moldavija.
Češko predsjedništvo EU-a i Europska komisija proteklih su se dana intenzivno uključile pokušaje prevladavanja plinske krize. EU kupuje otprilike četvrtinu potrebnog prirodnog plina od Rusije, od čega se 80 posto isporučuje preko ukrajinskih plinovoda.
Duboko ispod površine
izdana upozorenja
Nesreća na radu
