Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Poslao pismo europskim čelnicima

Putin: Ne plati li Ukrajina dugove prekinut ćemo im opskrbu plinom, a i Europa bi mogla ispaštati

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da bi Rusija mogla prekinuti opskrbu Ukrajine plinom, ne plati li ta zemlja na vrijeme svoje račune, a upozorio je i da bi moglo doći do restrikcije isporuke plina Europi.

U pozivu na hitne konzultacije s Europom, u vezi sa stabiliziranjem ukrajinskoga gospodarstva, Putin je u pismu europskim čelnicima napisao i kako je za neprekinut protok plina nužno u ukrajinska spremišta upumpati 11,5 milijarda kubičnih metara plina, što stoji pet i pol milijarda dolara.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna ''Vrijeme ide na ruku obrani Kijeva'' Analitičarka objasnila zašto je Putinu toliko važan Mariupolj: "To je njegova osveta..." Slika nije dostupna nije joj svejedno Hrvatica iz Ukrajine za DNEVNIK.hr: ''Osjeća se neizvjesnost i napetost..."

Državni proizvođač Gazprom prestao je tijekom spora oko cijene u zimu 2005. na 2006. i 2008. na 2009. isporučivati plin Ukrajini, a to je dovelo do smanjene opskrbe europskih zemalja koje ruski plin primaju preko ukrajinskih plinovoda.

Separatisti odbili amnestiju

Naoružani proruski separatisti u istočnoukrajinskome gradu Luhansku odbili su kijevsku ponudu amnestije za one koji su ovaj tjedan upali u vladine zgrade, a usput su pozvali i druge da se suprotstave proeuropskoj vladi u Kijevu.

NATO odbacio optužbe: 'Ne planiramo rasporediti vojnu snagu na granici s Rusijom!'

Prosvjednici u pancirkama i naoružani kalašnjikovima, pištoljima i drugim vatrenim oružjem, u nekadašnjem sjedištu KGB-a, objavili su da će oružje položiti samo ako Kijev pristane održati referendum o budućnosti te regije.

"Konkretno zahtijevamo referendum o federalizaciji kako bi se čula volja naroda", rekao je Aleksej Koljekin, jedan od vođa prosvjednika koji su se zabarikadirali u toj petokatnici u Luhansku.

Ti zahtjevi podsjećaju na one koje su izrazili stanovnici Krima prije proglašenja nezavisnosti i pripajanja Rusiji. Kijev ih odbacuje i tvrdi da je sve to dio ruskoga plana razbijanja Ukrajine.

U rusofonome istoku Ukrajine raste napetost još otkako je svrgnut proruski predsjednik države Viktor Janukovič, postavljena nova prozapadna vlada, a zatim i Rusija anektirala Krim, što je sve stvorilo najveći sukob Rusije i Zapada od Hladnoga rata.

Američki državni tajnik John Kerry optužio je ruske agente i specijalne snage da potiču separatiste, a Rusija tvrdi da nije tako.

U Kijevu je ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova ponovno zaprijetilo da će silom preuzeti nadzor nad zgradama državne uprave. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene