Već iz ovog tranzicijskog perioda u Bijeloj kući svjetskim je liderima jasno da će se morati repozicionirati u novom globalnom poretku koji se najavljuje iz Washingtona.
Rusija je desetljećima najveći rival Amerike, no Donald Trump najavio je poboljšanje odnosa s tom zemljom te moguće ukidanje sankcija. Osim toga, ruski predsjednik Vladimir Putin postao je jedan od najvećih Trumpovih zagovornika bez obzira na optužbe da Rusija stoji iza hakiranja američkih izbora i ucjenjivanja izabranog predsjednika orgijama s prostitutkama.
U petak 20.1.2017. na portalu DNEVNIK.hr uživo gledajte inauguraciju Donalda Trumpa. U Washingtonu se očekuje do 900.000 ljudi, a čitavi događaj osiguravat će gotovo 30.000 pripadnika snaga sigurnosti. Sve pratite UŽIVO na DNEVNIK.hr.
S druge strane, i prije inauguracije, Donald Trump poslao je poruke koje su duboko zabrinule američke saveznice Europsku uniju, osobito Njemačku, a sada se pitaju hoće li Amerika i s Trumpom na čelu biti uz njih.
Sjevernoatlantski savez, čija su okosnica upravo SAD i to već 60 godina, trpi Trumpove podcjenjivačke komentare kako je NATO zastarjela, nefunkcionalna organizacija.
Trump je uznemirio i Kineze mijenjanjem politike "jedinstvene Kine" i prijetnjom trgovinskim ratom, a Meksiko, s kojim je SAD u dobrim odnosima, gradnjom zida na granici. U arapskom svijetu duhovi su probuđeni najavom budućeg prvog čovjeka Amerike da će veleposlanstvo preseliti iz Tel Aviva u Jeruzalem.
RUSIJA
Ovako loših odnosa Rusije i Amerike, kao što je to bilo za vrijeme mandata Baracka Obame, nije bilo još od Hladnog rata. Obamina administracija optužila je Moskvu da potkopava njezin utjecaj, a Putin se sada nada da će poboljšanje odnosa, koje je najavio Donald Trump, značiti i otvorenost za vanjskopolitičke prioritete Rusije. Neki smatraju da bi Moskva od približavanja mogla dobiti više nego SAD - od skidanja sankcija do "de facto" priznanja aneksije Krima.
Da se Putin ima pravo nadati ovakvom raspletu, ide u prilog i intervju koji je Donald Trump dao za njemački Blid i britanski Times, a u kojem je doveo u pitanje funkcioniranje i opravdanost NATO-a kao i Europske unije koju će, kako je ustvrdio, sigurno napustiti još neke zemlje.
"Ono što je Trump artikulirao su točno ciljevi i težnje Kremlja; narušiti kredibilitet NATO-a, EU-a po principu podijeli pa vladaj, doći do veće moći i kontrole naoružanja. To su ruski interesi", ocijenila je Heather Conoley, direktorica programa za Europske poslove pri Centru za strateške i međunarodne interese za CNN.
EUROPSKA UNIJA
Njemačka kancelarka Angela Merkel vjerojatno je bila u šoku nakon Trumpove izjave da je EU pod dominacijom Njemačke, a još više kada je shvatila da je budući stanovnik Bijele kuće skloniji Putinu nego njoj.
"Njemačka je već desetljećima bliski saveznik Amerike za razliku od Rusije. Stavljanje te dvije zemlje u istu rečenicu je vrlo hrabra izjava koja bi trebala izazvati zabrinutost ne samo u Washingtonu nego i među američkim saveznicima u Europi", smatra bivši američki veleposlanik u Ukrajini Stephen Pifer.
Trumpovi komentari koji podržavaju Brexit i raspad unije europskih država odmak su od politike koju je Amerika vodila desetljećima. Naime, unatoč povremenim napetostima i razlikama, Amerika je oduvijek zagovarala snažnu i ujedinjenu Europu jer EU predstavlja njezinog saveznika na globalnoj razini.
NATO
Slično je i s NATO savezom koji je osnovan s ciljem obrane od Sovjetske prijetnje, a Donald Trump sada poručuje kako je riječ o zastarjeloj organizaciji koja nije ispunila svoju funkciju od kojih bi jedna trebala biti i borba protiv terorizma.
Mnoge od članica saveza, pogotovo one iz Istočne Europe i sada osjećaju sličnu prijetnju od Rusije, no Trump je američke saveznike nazvao je nezahvalnicima koji samo koriste američku darežljivost. Kazao je da si Amerika više ne može priuštiti da štiti zemlje u Europi i Aziji bez adekvatne kompenzacije što sugerira da bi američki vojnici mogli biti povučeni s tih područja, naravno, ukoliko im se ne plati. Ipak, Trump je takav stav zauzimao u kampanji zbog kritika da članice NATO-a ne ulažu 2 posto BDP-a za obranu.
KINA
Američki predsjednici prije Donalda Trumpa temeljili su svoju politiku prema Kini na izbjegavanju sukoba sa najvećom silom u Aziji. No, Trump čini se radi upravo suprotno. Period nakon izbora i prije ulaska u Bijelu kuću iskoristio je za provociranje Pekinga u vezi Tajvana. Naime, Trump je prošlog mjeseca prekinuo šutnju koja je trajala više desetljeća i prihvatio telefonsku čestitku tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen. Poručio je i da se o politici "jedinstvene Kine" može razgovarati. Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su pak budućem američkom predsjedniku da je ta politika temelj američko-kineskih odnosa i da ne može biti predmet pregovora.
Trump se, još u predsjedničkoj kampanji, okomio na Kinu te je rekao da bi trebalo ubirati i do 45 posto carine na svu robu koja se proizvodi u toj zemlji. Peking nije službeno odgovorio, ali su kineski komentatori izračunali da bi, ako Kina uvede iste carine za američke proizvode, SAD imale puno više štete, nego koristi od takvih mjera. Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je u utorak u Davosu kako trgovinski rat ne bi donio korist nikome te da svijet mora ostati predan slobodnoj trgovini, a ne protekcionizmu.
Svaki dan do subote, 21. siječnja, gledatelji će u Dnevniku Nove TV moći pratiti javljanja Ivane Petrović, urednice vanjske politike informativnog programa Nove TV, koja će uživo iz Washingtona donositi najsvježije informacije i dojmove o pripremama i samoj inauguraciji.
