Politika stroge štednje razara zdravlje ljudi u Europi i Americi

Takva politika stroge štednje također pospješuje zarazne bolesti i sužava pristup lijekovima i medicinskoj skrbi, pokazuje istraživanje Davida Stucklera, političkog ekonomista na Sveučilištu Oxford i Sanjaya Basua, profesora medicine i epidemiologa na Sveučilištu Stanford.

Pročitajte i ovo potrošili 1,3 milijuna eura Tko je od saborskih zastupnika najviše potrošio: Vode HDZ-ovac i SDP-ovac INVAZIJA NA PANAMU Operacija hvatanja Madura podsjeća na scenarij iz 1989. godine: "27 tisuća vojnika preuzelo je kontrolu..."

tri vijesti o kojima se priča Uzela blagajnu VIDEO Objavljena šokantna snimka iz kluba smrti na skijalištu: Ljudi očajnički traže pomoć, a vlasnica bježi s novcem? Drama u Austriji Profesor zadao učenicima zadatak: Ravnatelj odmah nazvao policiju, pokrenuta istraga STRAVA NA RIJECI Dječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"

Velika recesija uzrok milijun novooboljelih od depresije

U radu, koji će biti objavljen ovaj tjedan, istraživači upozoravaju na više od 10 tisuća samoubojstava i do milijun dijagnosticiranih slučajeva depresije u razdoblju, koje nazivaju velikom recesijom, koju prate mjere štednje diljem Europe i sjeverne Amerike. U Grčkoj, potezi poput rezanja proračuna za prevenciju HIV-a koincidiraju s rastom učestalosti virusa za više od 200 posto od 2011. godine, što je djelomično potaknuto i povećanjem zloporabe droga uslijed 50-postotne stope nezaposlenosti mladih, kažu istraživači.

>>Bez posla je preko 6 milijuna ljudi!

Grčka se suočila i s povratkom malarije, nakon smanjenja proračuna za prskanje komaraca.

Učinak politike štednje: Sve više beskućnika, bolesnih, depresivnih i bez osnovnog zdravstvenog osiguranja

Više od pet milijuna Amerikanaca izgubilo je pristup zdravstvenoj skrbi tijekom najnovije recesije, tvrde istraživači, dok je u Velikoj Britaniji, oko 10 tisuća obitelji gurnuto u beskućništvo zbog vladinih proračunskih rezova.

'Naši političari moraju ozbiljno, a u nekim slučajevima duboko i temeljito, razmotriti zdravstvene posljedice izbora svoje ekonomske politike', kaže David Stuckler, viši istraživač na Sveučilištu Oxford i suautor istraživanja 'Zašto štednja ubija?'.

'Štete koje smo ustanovili kao što su povratak malarije i napredovanje HIV-a, manjak osnovnih lijekova, gubitak zdravstvenog osiguranja te epidemije alkoholizma, depresije i samoubojstava koje su se mogle izbjeći, govore kako stroge mjere štednje imaju razarajući učinak', kaže Stuckler.

I njegove prethodne studije objavljene u časopisima, kao što su The Lancet i British Medical Journal, povezale su rastuće stope samoubojstava u nekim dijelovima Europe s učincima mjera štednje, a Suckler je otkrio i da se epidemija HIV-a širi zbog rezanja u službama koje se bave ugroženim osobama.

Istraživači: 'Pogoršanje zdravlja nije neizbježna posljedica recesije, već -politički izbor'

Stuckler i Basu smatraju da negativne javno-zdravstvene posljedice nisu neizbježne, čak i tijekom najgorih ekonomskih katastrofa. Koristeći podatke iz američke velike depresije 1930-ih i postkomunističke Rusije, a na nekim primjerima i iz sadašnje gospodarske krize, tvrde da epidemije ne moraju biti neizbježni pratilac financijskih kriza, ako vlade učinkovito reagiraju.

Za primjer uzimaju Švedsku, koja je aktivnim mjerama zapošljavanja smanjila broj samoubojstava tijekom recesije, unatoč velikom porastu nezaposlenosti. U susjednim zemljama bez takvih programa, uočava se velik porast samoubojstava.

Tijekom velike depresije 1930-ih u SAD-u svakih dodatno izdvojenih 100 dolara unutar programa New Deal smanjili su broj umrlih na tisuću novorođenih za 20, broj suicida smanjili su za četiri na 100 tisuća, te doveli do 18 manje umrlih od upale pluća na 100 tisuća stanovnika, podsjećaju istraživači. Zaključuju da pogoršanje zdravlja nije neizbježna posljedica ekonomske recesije već -politički izbor. (HINA)
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook