PORUKA PREDSJEDNICE IZ ISTANBULA 'Konačno moramo krenuti s riječi na djela'

Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Pročitajte i ovo Podrhtavanje tla Potres jačine 5,2 prema Richteru pogodio Tursku: "Jako nas je treslo, izašli smo iz kuće" Ozlijeđeno deset osoba VIDEO Strašna nesreća na žičari u Turskoj: Jedna osoba poginula, još traje evakuacija zaglavljenih u kabinama

15:52 - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je na sveobuhvatan pristup u rješavanju humanitarnih kriza u svijetu, u čemu i Hrvatska može dati značajan doprinos na temelju iskustava stečenih u nedavnom ratu.

Oko 125 milijuna ljudi u svijetu danas živi od humanitarne pomoći, a izbjeglica i prognanika više je nego ikada u povijesti. Sveobuhvatan, holistički pristup jedini je način za uspješno rješavanje ovih kriza, uključujući migrantsku s kojima se upravo suočavamo, poručila je hrvatska predsjednica u svom govoru na plenarnom dijelu summita na kojemu se okupilo 70 predsjednika država i vlada iz cijeloga svijeta.

Posebno je istaknula važnost razvojne pomoći koja ne znači samo ulaganje u materijalne, nego i ljudske resurse - obrazovanje, borbu protiv nejednakosti i svih vrsta ekstremizama.

"Govorimo često o problemima koje imamo, no vrlo malo se čini da se oni uklone. Konačno moramo krenuti s riječi na djela i suočiti se sa svim uzrocima krize", poručila je Grabar-Kitarović.

Dodala je i kako Hrvatska, bez obzira na svoju geografsku veličinu i gospodarsku moć, u ovom trenutku može jako puno učiniti jer je sama nedavno prošla kroz rat i razaranja.

U izjavi novinarima nakon izlaganja istaknula je da joj je pristupilo puno sudionika summita koji su bili u Vukovaru. "Rekli su da Hrvatska u svemu ovome ima snažan i kredibilan glas, zato što smo prošli kroz iste ili vrlo slične probleme s kojima se suočavaju društva u ratu. Danas smo u situaciji da svojim vlastitim iskustvom, stečenim u Domovinskom ratu i tijekom pomirbe, kao i konkretnom tehničkom pomoći možemo pomoći drugima. Možemo pridonijeti puno više nego što bi se to očekivalo, razmjerno našoj geografskoj veličini", izjavila je hrvatska predsjednica.

Upitana hoće li ovaj summit pomoći da se s riječi prijeđe na djela i nešto konkretno dogovori, istaknula je da se puno država obvezalo donirati financijska sredstva za pomoć izbjeglicama i svima koji trebaju financijsku pomoć.

"Međutim, nije dovoljno dati samo financijsku pomoć i tako smiriti vlastitu savjest za nečinjenje. Moramo puno više učiniti da se zaustave sukobi u Siriji, Iraku i drugdje. Mislim da to možemo učiniti, ali za to je nužan dijalog, nužno je prijeći preko crta koje nas razdvajaju, na ideološki ili bilo koji drugi način, i pokazati snažno liderstvo", poručila je predsjednica.

15:12 Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Kancelarka Merkel ocijenila je da sustav isporuke humanitarne pomoći ne funkcionira te je pozvala da se osigura da pomoć stigne brzo i efikasno do onih kojima je ona potrebna u vremenu krize.

"Danas još uvijek nemamo sustav humanitarne pomoći koji funkcionira", kazala je ona na UN-ovu summitu posvećenom humanitarnoj pomoći. "Vrlo često se preuzimaju obveze no novac ne stiže do onih kojima je najpotrebniji", dodala je Merkel.

Njemačka kancelarka također je osudila kršenja ratnih zakona koje se događa u zonama sukoba. "U Siriji i drugdje bombardirane su bolnice i medicinski centri, ljudi gube živote", upozorila je njemačka kancelarka.

UN-ove agencije i njihovi partneri ove godine trebaju barem 20 milijardi dolara, no samo je dio tog novca do sada prikupljen.

Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Politička volja

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska "nikada neće zatvoriti svoja vrata".

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji traže humanitarnu pomoć.

Humanitarne krize

Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.

Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama.

Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Inovativno financiranje humanitarnih potreba

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba - poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o "Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba“, te će supredsjedati okruglim stolom na temu "Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova“.

U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim oblicima pomoći ugroženom stanovništvu, edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja.

U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta. (Hina)