Papa Pio XII rano znao za holokaust: "Vatikan imao informacije da su radni logori tvornice smrti"

Ratni papa Pio XII je već 1942. znao detalje o nacističkom pokušaju istrebljenja Židova u holokaustu, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima koje se kosi sa službenim stavom Svete Stolice da su informacije koje je Vatikan tada imao bile nejasne i neprovjerene.

Požutjelo pismo napisano pisaćim strojem, koje je u nedjelju objavio talijanski list Corriere della Sera, vrlo je značajno jer ga je otkrio vatikanski arhivist i objavio uz poticaj dužnosnika Svete Stolice.

Pismo od 14. prosinca 1942. napisao je otac Lother Koenig, isusovac koji je sudjelovao u antinacističkom otporu u Njemačkoj, a naslovljeno je na osobnog Papinog tajnika u Vatikanu, oca Roberta Leibera, također Nijemca.

Vatikanski arhivist Giovanni Coco rekao je da je važnost pisma golema i da je jedinstven slučaj jer pokazuje da je Vatikan imao informacije da su radni logori zapravo tvornice smrti.

U pismu Koenig poručuje Leiberu kako izvori potvrđuju da je oko 6000 Poljaka i Židova dnevno ubijano u SS-pećima u logoru Belzec kod Rava-Ruske, tada dijelu Poljske koji je njemačka okupirala, a danas je u Ukrajini.

"Novost i važnost ovog dokumenta proizlazi iz činjenice da smo sada sigurni kako je Katolička crkva u Njemačkoj poslala Piju XII. točne i detaljne vijesti o zločinima nad Židovima", rekao je Coco za Corriere u članku naslovljenom "Pio XII je znao".

Na pitanje novinara talijanskih novina pokazuje li pismo da je Pio znao, Coco je odgovorio: "Da, i ne samo od tada."

Pročitajte i ovo Obavještena i hrvatska policija U velikoj zapljeni kokaina u Belgiji uhićen i Zagrepčanin: Diplomirani ekonomist uhvaćen s 2,7 tona droge

Nesortirani dokumenti

U pismu se spominju još dva nacistička logra Auschwitz i Dachau i iz njega proizlazi da postoje i druga pisma između Koeniga i Leibera koja su izgubljena ili nisu još pronađena.

Pristaše Pija kažu da je radio iza kulisa kako bi pomogao Židovima i da se nije oglasio kako bi spriječio da se pogorša situacija za katolike u Europi koju su okupirali nacisti.

Kritičari kažu da nije imao hrabrosti progovoriti o informacijama koje je imao unatoč molbama savezničkih sila koje su se borile protiv Njemačke.

Pismo je bilo među dokumentima za koje je Coco rekao da se nesortirani čuvaju u vatikanskom Državnom tajništvu i da su tek nedavno predani središnjem arhivu u kojem radi.

Suzanne Brown-Fleming, ravnateljica međunarodnih akademskih programa u američkom Memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu, rekla je Reutersu da objava pisma pokazuje da Vatikan ozbiljno shvaća izjavu pape Franje da se "Crkva ne boji povijesti".

Pročitajte i ovo Prvog dana festivala Sudar dvaju vlakova smrti na Oktoberfestu: Ozlijeđeno osam osoba

Franjo je 2019. naredio da se otvori arhivska građa iz razdoblja Drugog svjetskog rata.

"Postoji i želja i podrška za pažljivom procjenom dokumenata iz znanstvene perspektive, bilo povoljne ili nepovoljne u onome što dokumenti otkrivaju", rekla je.

U odgovoru putem e-maila Reutersu, David Kertzer, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige Papa u ratu iz 2022., rekao je da je Coco vrhunski, ozbiljan znanstvenik.

Brown-Fleming, Coco i Kertzer sudjelovat će na velikoj konferenciji o Piju i holokaustu sljedećeg mjeseca na Papinskom sveučilištu Gregoriana koju sponzoriraju katoličke i židovske organizacije, State Department te izraelske i američke istraživačke skupine za holokaust.