453444
453444
453444
453444
453444

OSNOVANA PRVA SVEMIRSKA DRŽAVA Niti sam osnivač ne zna je li to plod ludila ili ne

U srijedu se u jednom otmjenom pariškom hotelu dogodila pa slobodno možemo reći, bizarna konferencija za medije na kojoj je objavljeno rođenje nove svjetske nacije - Asgardijanaca...

 
 
 
 
 
Vizija Asgardije (Ilustracija: Asgardia/James Vaughan)
Vizija Asgardije (Ilustracija: Asgardia/James Vaughan)

Nismo sigurni, a nisu ni svjetski mediji koji to prenose posve sigurni, ali vijest jest da je u srijedu u jednom pariškom hotelu obznanjeno rođenje nove svjetske nacije, Asgardije. Zapravo, možda bi preciznije bilo reći da je riječ o prvoj svemirskoj naciji, čiji će građani biti stanovnici svemira, bez dodira sa zemaljskim tlom.

Ime nacije je izvedenica iz nordijske mitologije (Asgard - dom nordijskih bogova), a kako je najavljeno, regrutiranje za status građanina u toj zemlji već je otpočelo. Planirano je i prvo lansiranje satelita u Zemljinu orbitu koji bi pripadao Asgardiji u 2017. godini.

Cilj Asgardije jest da bude priznata kao prva država smještena u svemiru, a imaju i ambiciozan plan, pridruživanje Ujedinjenim naordima.

Odmah razočaranje - nisu izvanzemaljci

Ako ste dosad u potpunosti zbunjeni pročitanim, pokušajmo odmotati to zamršeno klupko.

Asgardija je umotvorina ruskog znanstvenika i poduzetnika Igora Ašurbejlija, koji je osobno u srijedu ujutro u navedenom hotelu održao pressicu za medije i najavio osnivanje svoje države u svemiru. Dakle prvu stvar smo rješili i nije riječ o izvanzemaljcima iz popularne franšize Stargate SG-1.

Vrlo malo novinara bi se odazvalo na konferenciju da se među uzvanicima nisu pojavila imena poput Davida Alexandera sa Instituta za svemir Rice u Houstonu, te bivšeg kozmonauta Dumitrua-Dorina Prunariua. Tog je bio svjestan i sam Ašurbejli.

Digitalna država

Sama ideja o pokretanju svemirske nacije ima pred sobom više prepreka nego što je u prvi mah sagledivo. Primjerice, Ašurbejli i njegov tim će morati nekako proći "kišu" prepreka unutar međunarodnih zakona, nekako se domoći tehnologije i sredstava za lansiranje i sklapanje orbitalne stanice ili broda iznad Zemlje. No zasad, njihova sredstva ovise isključio o donacijama članova.

"Mnogi problemi vezani uz smeir danas se možda nikad neće rješiti u mračnoj šumi modernog međunarodnog zakona... vrijeme je za staranje nove pravne stvarnosti u svemiru", smatra Ašurbejli.

"Ono što pokrećemo jest digitalna država, no nećemo zasad još nikoga lansirati u svemir", pojašnjava Ašurbejli, a prenosi New Scientist. Asgardija će imati znatno skromniji početak, u obliku satelita, a njezini će državljani i dalje obitavati na Zemlji.

"Dok god nitko ne leti u svemir, možete imati koliko god želite potpisa ali niste država. Država u klasničnom smislu ima teritorij i značajan broj njezinog stanovništva živi na tom teritoriju", ističe za Popular Science Frans von der Dunk sa Sveučilišta Nebraska, stručnjak za zakonodastvo u svemiru.

Prijave za državljanstvo online

Svi oni kojima ovo zvuči interesantno, mogu se prijaviti za državljanstvo putem interneta, a jednom kad se prikupi 100.000 državljana, Ašurbejli i njegov tim će se konzultirati s UN-om oko članstva u toj organizaciji.

U trenutku pisanja ovog članka, za državljanstvo Asgardije su se prijavile već 34.234 osobe.

Ipak, Ašurbejli nema pojma niti kako će izgledati Asgardijski satelit, a još manje otkud bi ga se lansiralo u orbitu. Sve to, kaže on, tek se treba odrediti. "Ovo sad je samo objava, ali to će se dogoditi", uvjerava on.

Teritorijalni problem

Međunarodni zakon kaže da država mora imati stalnu populaciju i teritorij koji se s njom asocira, no Ašurbejli tvrdi da nema reference u međunarodnom zakonu oko toga koliki taj teritorij treba biti ili treba li se uopće nalaziti na Zemlji. Navedeni satelit trebao bi biti rješenje za "teritorijalni problem" ili barem tako Ašurbejli misli.

Ašurbejli, koji se prethodno konzultirao s pravnim stručnajcima, vjeruje da će njegov projekt uspjeti. "Stvari ćemo prvo raditi neformalno, a nakon toga će nadamo se formalne stvari uslijediti kasnije", kaže.

Tu nije kraj poteškoća za Ašurbejlija. "Mislim da će oni imati ozbiljnih poteškoća s člankom 2. sporazuma o vanjskom svemiru, koji kaže da svemir nitko ne može posjedovati", ističe Chris Newman sa Sveučilišta Sunderland iz Velike Britanije. Obzirom na to koliko satelita se nalazi u bližoj ili daljnjoj orbiti oko Zemlje, obzirom da je Voyager na rubu Sunčevog sustava, da sonde lete oko planeta u našem sustavu i sve su u vlasništvu ove ili one države, argument i nije baš na mjestu. Vlasništo je nad objektom, a ne nad dijelom svemira pa tom analogijom NASA, ESA i ostale svemirske agencije ili krše navedeni članak, ili se on ne odnosi na to. Asgardija planira lansirati satelit, a ne zabiti zastavu u svemiru. Ašurbejlijev potez je zapravo hvatanje rupa u međunarodnim zakonima, a i on se konzultirao s pravnim stručnjacima. No da će to biti presedan, uopće nije upitno.

Ne baš najbolja ideja

S druge strane, puno realniji problem je onaj eventualne nesreće sa satelitom u svemiru, jer u tom slučaju je odgovorna država iz koje je lansiran, odnosno ta država mora platiti eventualnu odštetu za nastalu štetu.

"Mislim da to nije baš najbolja ideja. Trebamo preispitati postojeće sporazume i početi tražiti njihove nasljednike", ističe Newman.

Plod ludila ili...?

Nije to prvi put da Ašurbejli iznosi u javnost ambiciozne planove, jer je ranije ove godine obznanio da je Zemlji potrebna međunarodna svemirska platforma, koja bi je branila od nadolazećih svemirskih objekata, poput asteroida. Tad je predložio takozvani URBOCOP (Universal Robotic Battle Cosmic Platform), koji bi koristio oružje instalirano na tu platfomu kako bi neutralizirao prijetnje iz svemira, ali i sa Zemlje.

Sad je njegova vizija da se Asgardija i URBOCOP spoje u jednu cjelinu, odnosno projekt, koji kaže da bi ta svemirska država bila zaštitnik Zemlje. Detalja oko bilo čega takvog nema, ali ljudi koji su uključeni u taj projekt zasad mu daju težinu.

"Je li riječ o ludilu? Samo će vrijeme pokazati", rekao je na kraju Ašurbejli.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se