Sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslsviji (ICTY) odbilo je zahtjev tužiteljstva da s privremene slobode vrati u pritvor Vojislava Šešelja, srpskog radikala optuženog za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj i u BiH te nad vojvođanskim Hrvatima, priopćio je u utorak Haški sud.
Šešelj je 12. studenoga po odluci Sudskog vijeća privremeno oslobođen iz pritvorske jedinice u Scheveningenu zbog zdravstvenih razloga, provevši u pritvoru, bez izricanja presude, skoro 12 godina. Za njegovo privremeno puštanje na slobodu glasali su sutkinja Flavia Lattanzi i sudac Jean-Claude Antonetti, a tomu se usprotivio sudac Mandiaye Niang.
Šešelj je u pritvoru čekao izricanje prvostupanjske presude koja se trebala objaviti u listopadu prošle godine, što je odgođeno zbog toga što je iz sudskoga vijeća u međuvremenu isključen jedan sudac pa se njegova zamjena treba upoznati s čitavim predmetom.
Početkom prosinca glavni haški tužitelj Serge Brammertz je zatražio njegovo vraćanje u pritvor zbog prijetnji upućenih osobama koje surađuju s tužiteljstvom. Šešelj je po povratku u Srbiju poručio da će svrgnuti premijera Aleksandra Vučića te nastaviti sa stvaranjem Velike Srbije, a njegova je stara ratnohuškačka retorika izazvala burne negativne reakcije u hrvatskom državnom vrhu, među političarima i javnosti.
Brammertz ponovio zahtjev: Šešelja treba vratiti u zatvor
'Šešelj je jasno pokazao da njegovo zdravstveno stanje nije prepreka izricanju neprihvatljivih, potpirujućih javnih izjava koje predstavljaju uvredu žrtvama ratova na Balkanu 90-ih", poručio je Brammerz.
Sudsko vijeće je u današnjoj odluci navelo da se u svom zahtjevu za povratkom optuženika u pritvor tužiteljstvo služilo s dvije vrste argumenta. Prva serija argumenata odnosila se na direktne kritike odluke Vijeća od 6. studenoga 2014. da na privremenu slobodu pusti optuženog Vojislava Šešelja, a druga serija odnosila se na činjenice kojima je, po mišljenju tužiteljstva, optuženi prekršio uvjete puštanja na slobodu.
Sudsko vijeće se proglasilo nenadležnim za prvu kategoriju argumenata i navelo da tužitelj može kritizirati odluku Vijeća koju smatra manjkavom samo putem žalbe, a Tužiteljstvu žalbu u propisanom roku nije uložilo. Umjesto toga, tužiteljstvo je zatražilo preispitivanje odluke, što je moguće samo na osnovi novih činjenica kojih nema.
Kada je riječ o navodnom kršenju uvjeta privremene slobode, Vijeće podsjeća se da je nalogom od 6. studenoga uvjetovano da Šešelj nema nikakav kontakt sa svjedocima ili žrtvama i da ne pokušava na njih utjecati, da ne smije sprečavati pravnu proceduru te da se mora pojaviti pred Sudom kada mu bude naloženo. Sudsko vijeće navodi da se tužiteljstvo osvrće na Šešeljeve izjave kojima osobe koje su imale veze sa tužiteljstvo naziva izdajicama.
'Koliko god su takve izjave za žaljenje", navodi se u odluci Sudskog vijeća, "te neodređene izjave ne predstavljaju utjecanje na svjedoke ili žrtve ili prijetnju njima i, prema tome, ne krše uvjete" puštanja na slobodu koje je Sudsko vijeće odobrilo.
Šešelj je po povratku u Srbiju osim što je obećao osvetu i vrijeđao nekadašnje suradnike također poručio da se nikada dobrovoljno neće vratiti u zatočeništvo, što, kako je istaknuo Brammerz 1. prosinca, također predstavlja kršenje odredaba odluke o privremenom oslobađanju.
Nikolić: Srbija i Hrvatska trebaju pomirbenu gestu
Sudsko vijeće u utorak objašnjava da za sada Šešelju nije ni naređeno da se vrati u Den Haag i stoga on nije prekršio nikakvu odredbu u tom smislu. "Same izjave o namjeri ne predstavljaju kršenje obveze koja još zapravo nije nametnuta", navode se u odluci.
Sudsko vijeće, uz ponovno izdvojeno mišljenje suca Nianga, zaključilo je da zahtjev tužiteljstva predstavlja popis neutemeljenih argumenata koji ne dovode u pitanje nalog od 6. studenoga 2014.
Vođa srpskih radikala oslobođen je iz humanitarnih razloga jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo nakon što se rak debelog crijeva proširio na jetru. Nakon njegove ratnohuškačke retorike Europski parlament je na poticaj europarlamentarca Andreja Plenkovića uvjerljivom većinom 27. studenoga usvojio rezoluciju kojom se traži da Haški sud preispita svoju odluku te da se srbijanske vlasti ograde od Šešeljevih izjava.
Premijer Aleksandar Vučić, bivši Šešeljev štićenik koji sada vodi Naprednu stranku i koji je u međuvremenu napustio ekspanzionističku politiku te priprema Srbiju za članstvo u EU, tada je odgovorio da Šešeljeva politika u Srbiji više ne postoji i da je on beznačajan lik, ali se ipak oglušio na zahtjeve da osudio njegove izjave nakon puštanja iz pritvora.
Šešelj je treći haški pritvorenik koji je pušten na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U travnju 1996. je iz pritvora na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a umro je nakon manje od mjesec dana poslije izlaska iz pritvorske jedinice.
Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba VRS Momirom Talićem koji je umro nedugo pošto je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, uključujući genocid, mučenja i bezobzirno razaranje, a umro je u svibnju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Objavljeni detaljiSin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac
-
Novi zakon EU-aSvima koji žive u Hrvatskoj od danas će biti teže skrivati važan podatak
-
više ozlijeđenihFOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje
