Objavljeno veliko izvješće o vladavini prava u zemljama EU-a, pogledajte u čemu je sve Hrvatska kiksala

Komisija ističe da će objavljivanje godišnjeg izvješća o vladavini prava imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju.

Pročitajte i ovo Nijemci objavili Plenković je jedan od kandidata za predsjednika Europske komisije? "Navodno je već izrazio interes" Predizborna kampanja Bauk je SDP-u donirao 3010,66 eura. Znate li tko je rođen na taj datum?

“To bi trebalo pomoći svim zemljama članicama da ispitaju kako se mogu rješavati izazovi, kako mogu učiti iz iskustava jedni od drugih i pokazati kako bi se mogla jačati vladavina prava uz puno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija”, navodi Komisija.

Prema izvješću, najviše zabrinjava stanje u Mađarskoj i Poljskoj, zemljama protiv kojih je u tijeku postupak u okviru članka 7, koji teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u slučaju ozbiljnog i ustrajnog kršenja načela i vrijednosti EU-a.

Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders navodi da u izvješću nema ničega novog, sve je poznato javnosti u zemljama članicama.

Po pitanju neovisnosti pravosuđa zabrinjava stanje u Mađarskoj i Poljskoj, dok u još nekoliko članica - Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj - postoje izazovi u tom području.

Kao izazovi za Hrvatsku navode se slabi administrativni kapaciteti koji stvaraju poteškoće Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću u ispunjavanju njihova mandata, gdje im je smanjena uloga u imenovanju sudaca i državnih odvjetnika te potreba za moderniziranjem IT sustava za provjeru imovinskih kartica koje nedostaju.

Po pitanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj, Komisija navodi da su napori posebnog protukorupcijskog odjela ometani nedostatkom specijaliziranih istražitelja te neučinkovitošću pravosudnog sustava jer dugotrajni postupci i žalbe često ometaju zatvaranje slučajeva, uključujući i one protiv visokih dužnosnika.

U području medijskih sloboda Hrvatska se spominje među skupinom zemalja u kojima se novinari suočavaju s prijetnjama fizičkoj sigurnosti, internetskom uznemiravanju, zastrašivanju. Uz Hrvatsku u toj se skupini spominju Bugarska, Mađarska, Slovenija i Španjolska.