Nafta, koja već 44 dana istječe iz bušotine BP-a nakon eksplozije i potonuća platforme 20. travnja, do sada je zagadila više od 240 km obala Louisiane, a u utorak je stigla i do tzv. barijernih pješčanih otoka ispred obala Alabame i Mississippija.
Pročitajte i ovo
Energetska sigurnost
Hrvatska uvrijeđena Szijjartovom izjavom, šef diplomacije poručio Mađarskoj: "O vašoj pouzdanosti dovoljno govori..."
"Kijev mnogo riskira"
Slovački predsjednik i ministar ozbiljno upozorili Ukrajinu: "Morat ćemo reagirati, nismo ovo zaslužili"
Rezanje cijevi koja na morskom dnu izlazi iz pokvarenog uređaja za spriječavanje nagle provale nafte i plina, privremeno je pojačalo istjecanja nafte, no u srijedu bi na odrezanu cijev trebala biti postavljena posebna metalna kapa, kroz koju bi se fleksibilnim cijevima većina nafte odvodila u tanker na površini. Riječ je o eksperimentalnom zahvatu koji nikada nije izveden na takvoj dubini, od 1,500 metara.
Doug Suttles, glavni operativni dužnosnik BP-a, izjavio je za CNN da bi se u postupku, ako bude uspješn, trebala crpiti 'velika većina' nafte. BP je priznao da urušena bušotina ne može biti potpuno zatvorena sve do kolovoza, dok se ne dovrši paralelna bušotina na istom ležištu nafte.
Prema procjenema savezne vlade, u Meksički je zaljev do sada isteklo oko 19,000 barela nafte, gotovo dvostruko više nego u havariji tankera Exxon Valdez na Aljasci 1989. godine, što je dosad bila najveća ekološka katastrofa u povijesti SAD-a. Neki stručnjaci procjenjuju da se radi o četvorostrukoj količini nafte koja je istekla u ocean u odnosu na 11,000 barela iz Exxona Valdeza.
>> Protiv British Petroleuma pokrenuta istraga
Nakon što je u protekla dva tjedna nafta zagadila plaže i slane močvare Louisiane, u utorak su kugle katrana i mrlje razvodnjene nafte stigle na obale otoka Dauphin u Alabami, južno od grada Mobilea, i do otoka Petit Bois ispred obale države Mississippi, izvijestile su lokalne vlasti. (Hina)