Protiv British Petroleuma pokrenuta istraga

Holder nije precizirao koje tvrtke ili pojedinci mogu biti meta istrage, ali je rekao da mu savezni zakoni o čistoći zraka i zagađenju daju ovlasti za otvaranje istrage. Otvaranje istrage objavio je nakon sastanka s državnim odvjetnicima Louisiane, Mississippija i Alabame, koje ugrožava naftna mrlja ispred njihovih obala površine 75.000 četvornih kilometara.

Pročitajte i ovo ZNAM TE, PUŠKO, KAD SI PIŠTOLJ BILA Oporba nimalo iznenađena Turudićevom odlukom: "Ovo je pokušaj zametanja tragova" "Sramota za Hrvatsku" Predsjednik napao DORH: "Ova odluka potvrđuje zašto je Plenković ugurao Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika"

Prema zakonima, Vlada mora samo dokazati nemar tvrtki koje su izazvale zagađenje. Dionica BP-a pala je za 14,9 posto nakon vijesti o otvaranju istrage. Od početka krize s naftnom mrljom 20. travnja, dionica BP-a, koji je na troškove obuzdavanja i čišćenja naftnog zagađenja potrošio više od milijarde dolara, izgubila je trećinu vrijednosti. U međuvremenu je američki predsjednik Barack Obama obećao da će neovisna komisija istražiti naftnu mrlju u Zaljevu, slijedeći svaki trag "bez straha ili pristranosti", te ako su zakoni SAD prekršeni, dovesti odgovorne pred lice pravde.

'Ako naši zakoni nisu dovoljni da spriječe takva zagađenja, zakoni se moraju promijeniti. Ako je neodgovarajući nadzor za provedbu tih zakona, nadzor se mora reformirati', kazao je Obama, predstavljajući u ružičnjaku Bijele kuće čelnike novoosnovane komisije - bivšeg senatora Boba Grahama iz Floride i bivšeg ravnatelja agencije za okoliš - EPA, Billa Reillya.

Obama je ponovio da se BP, kao operator bušotine Deepwater Horizon, smatra odgovornim za plaćanje svih potraživanja povezanih s naftom mrljom, koja je zagadila oko 240 km obala Louisiane i prijeti drugim državama Zaljeva. On je istaknuo da je više od 20.000 ljudi, uključujući i 17.000 pripadnika Nacionalne garde, razmješteno kako bi pomogli u obuzdavanju i čišćenju zagađenja.

Zona zabrane ribolova u Meksičkom zaljevu u utorak je proširena na oko 160.000 četvornih kilometara, što je jednako površini Jadranskog mora. BP je u utorak nastavio s provedbom novog plana za naftu i plin koji već 43 dana izlaze iz bušotine. Pomoću robotskih ronilica reže se cijev koja izlazi iz tzv. 'blowout preventera', naprave na morskom dnu nad samom bušotinom, kako bi se na nju postavila metalna kapa spojena fleksibilnim cijevima s tankerom na površini, u koji bi se crpila većina nafte.

>> Novi plan BP-a može pogoršati istjecanje nafte

Operacija koja se odvija na dubini od 1.500 metara također je eksperimentalna, kao i prethodni neuspješni pokušaj zatvaranja bušotine pumpanjem isplake i cementa, te nosi rizik od povećanja istjecanja nafte kada se prereže cijev. BP je u ponedjeljak priznao da do kolovoza neće moći potpuno zatvoriti bušotinu, dok se ne dovrši nova bušotina na istom ležištu nafte, što je izazvalo novo ogorčenje lokalnih vlasti i stanovništva na ugroženim obalama Meksičkog zaljeva. (HIna)