457727
457727
457727
457727
457727

MISTERIJ Pet potopljenih ratnih brodova nestalo bez traga

  • , 21.11.2016., 08:40
  • Autor:
  • komentara

Bizarna tajna na dnu Javanskog mora. Olupine vojnih ratnih brodova potopljenih u Drugom svjetskom ratu nestale su bez traga.

 
 
 
 
Ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock)

Pet ratnih brodova potopljeno je u jednoj od najkrvavijih pomorskih bitaka u Drugom svjetskom ratu. Tijekom pomorske bitke za Javansko more u veljači 1942. godine više od 2000 mornara nestalo je dok su saveznici nastojali zadržati japansku mornaricu u prodoru po jugoistočnoj Aziji.  

Najmanje pet savezničkih brodova, neki još s tijelima unutra, potonulo je na morsko dno. Još 2002. godine bili su na dnu Javanskog mora, gotovo netaknuti. Danas - nema nijednog. Što je priličan misterij jer nijedan od tih brodova nije bio mali. USS Perch bio je dug 91 metar i težio je 1370 tona. Nizozemski ratni brod HNLMS De Ruyter bio je dug 171 metar i kad je bio pun, težio je više od 6650 tona, a britanski HMS Exeter bio je još teži - nevjerojatnih 8520 tona.

"To je zapanjujuće", kazao je pomorski stručnjak Joss Parsons za News.com.au. ''Radi se o ratnim brodovima, a ne brodićima od 10 metara''.

Nestanak pet ratnih brodova, tri iz Nizozemske i po jedan iz SAD-a i Velike Britanije, objavljen je ranije ovog tjedna. Olupine su prije 15 godina slučajno otkrili ronioci amateri na oko 50 metara dubine.

No kada su trebali biti pregledani uoči 75. obljetnice bitke, više im nije bilo ni traga. Jedini dokaz da su zaista bili tamo je udubljenje u pijesku u obliku broda na mjestima na kojima su se nalazili.

Nizozemska vlada pokrenula je istragu kako bi riješili misterij što se dogodilo s njihovim ratnim brodovima, koji su službeno klasificirani kao ratni grob za neke od 900 nizozemskih vojnika koji su poginuli u borbi.

Ministarstvo obrane Nizozemske potvrdilo je nestanak. "Olupine HNLMS De Ruyter i HNLMS Java su u potpunosti nestale. Velik dio HNLMS Kortenaer također nedostaje. Oskvrnuće ratnih grobova je vrlo ozbiljan zločin''.

Međutim indonezijske su vlasti uzvratile i kazale kako bi se druge zemlje trebale više brinuti u zaštiti svojih olupina. Kažu da suosjećaju s narodima koji su izgubili ratne brodova, no da oni s time nemaju ništa.

"Indonezijska mornarica ne može pratiti sva područja svo vrijeme", rekao je glasnogovornik mornarice Gig Jonias Mozes Sipasulta za AFP. ''Ako pitaju zašto su brodovi su nestali, ja njih pitam zašto ih nisu čuvali?''.

Glavni su osumnjičeni ilegalni lovci na blago, koji zaranjaju do olupina i sustavno ih pljačkaju. I to ne samo teret, već i zahrđale dijelove samog broda.

"Neobično je da olupina te veličine samo nestane'', kazao je g. Parsons koji radi za tvrtku Ardent koja se bavi legalnim izvlačenjem olupina i tereta diljem svijeta. Ta je tvrtka radila i na izvlačenju olupine talijanskog kruzera Costa Concordia koji je plovio preblizu obali toskanskog otoka Giglio te udario u stijenu i potonuo 14. siječnja 2012. godine. U tom su brodolomu poginule 32 osobe.

''Vrijednost olupina je u starom željezu'', pojasnio je Parsons. "Ono se može rastaliti i zatim se iskoristiti za nešto drugo''.

Vjeruje se kako diljem svijeta postoji oko tri milijuna olupina. Neki su potonuli u oluji, neki u ratu, ali mnogi su i namjerno potopljeni na kraju radnog vijeka.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se