Put Bosne i Hercegovine prema članstvu u Europskoj uniji nema alternative, a za to je potreban konsenzus tamošnjeg političkog vodstva, zaključak je konferencije "Europski put Bosne i Hercegovine: Izazovi i perspektive" koja se u petak održala u Zagrebu.
"Europski put Bosne i Hercegovine djelovat će pozitivno na jačanje tamošnjih državnih struktura", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova RH Miro Kovač u uvodu konferencije.
"Sretan sam da u Hrvatskoj postoji konsenzus oko politike podrške pristupanja BiH Europskoj uniji, te da su naši europarlamentarci iz svih političkih opcija pomagali i ohrabrivali njihovo vodstvo da predaju zahtjev za pristupanjem", smatra Kovač.
Dodao je kako je sad nužno održati postojeći europski zamah i nastaviti ostvarivati konkretne rezultate, te je najavio potpisivanje ugovora s ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnatkom o europskom partnerstvu između Hrvatske i BiH.
"Hrvatska će time BiH pružiti tehničku podršku i biti njihov najbolji prijatelj na putu prema EU", zaključio je Kovač.
Potrebno "deformirati" daytonske institucije
Zastupnik u Europskom parlamentu (EP) i predsjednik njegovog Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula upozorio je da "se bez obzira na evidnetne pomake, ovog trenutka nalazimo u jednoj izrazito važnoj tranziciji".
"Svaki pomak BiH prema europskim ciljevima morat će deformirati daytonske institucije onako kako su one zamišljene i u praksi realizirane od 1995. godine", upozorio je Picula, dodajući kako to nije ideološka kvalifikacija, nego "suhi pragmatizam". U idućim tjednima vidjet će se hoće li se politika u i oko BiH moći oko toga usuglasiti kako bi se počelo zajednički raditi, zaključio je Picula.
Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, smatra da se Daytonski sporazum ne smije ukinuti, nego da se mora omogućiti njegovo funkcioniranje u praksi. Naglašava i kako su BiH hitno potrebne široke društveno-ekonomske reforme.
"Nemojmo zaboraviti da smo prošle godine u veljači na ulicama imali prosvjede i nemire", upozorio je Wigemark. Za BiH u EU važnim elementom Wigemark smatra i prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. lipnja prošle godine, te veću koordinaciju u bosanskohercegovačkom političkom vrhu.
"Moramo podsjećati svih 14 stranaka koje su se obvezale surađivati da svoje razlike moraju ostaviti po strani, jer je sad vrijeme za djelovanje, a za članstvo u EU potreban je njihov konsenzus", rekao je Wigemark.
"Upravo je na vlasti BiH da ispune obećanja svih onih obaveza koje su sadržane u reformskoj agendi. Da nema internih blokada, da se pokaže kohezija i prava odlučnost svih aktera vlasti, na svim razinama", složio se Andrej Plenković, zastupnik u EP-u i potpredsjednik njegovog Odbora za vanjske poslove.
Gordan Jandroković, bivši ministar vanjskih poslova i sadašnji predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, upozorio je kako ne se ne smije zaboraviti da EU nije jedini akter međunarodnih odnosa koji djeluju prema BiH.
"Snažniji napredak BiH nije moguć bez dogovora tri konstitutivnih naroda, ali ni bez zajedničkog nazivnika svih protagonista međunarodnih odnosa poput SAD-a, Rusije i Turske", smatra Jandroković.
Europsku uniju treba uvjeriti da prostor jugoistočne Europe treba biti integriran, smatra član Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Jozo Radoš. Taj prostor Uniji treba jamčiti sigurnost, a ne biti mjesto s kojeg dolazi nestabilnost, rekao je Radoš, dodavši kako je opći interes EU da zemlje zapadnog Balkana budu njene članice.
Dubravka Šuica, zamjenica predsjednika Izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom, rekla je kako se u europskoj politici jako zalažu za uvođenje riječi "federalizam" u donošenim rezolucijama o BiH, usprkos puno čimbenika unutar EP-a koji ju ne žele ustrojiti na tom principu.
"Mi smo protiv svakog unitarizma i svakog separatizma, ali za decentralizaciju i federalizam, i to je ono na čemu ćemo nastaviti inzistirati u budućnosti", rekla je Šuica.
BiH nije dobila stručnu pomoć
Bruce Berton, prvi zamjenik Visokog predstavnika i supervizor distrikta Brčko, smatra kako je najveći izazov u BiH natjerati tamošnje vodstvo da se identificiraju kao državljani Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnici konstitutivnih naroda.
Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, upozorio je kako BiH danas hvata zadnji vlak za pristupanje EU. "EU je jedina perspektiva koja je izvukla BiH iz situacije u veljači 2014. koja je mogla prerasti u jednu širu katastrofu", rekao je Brkić, izrazivši nadu da BiH do kraja 2017. može postati kandidat za članstvo u EU-u.
Bivši premijer BiH i potpredsjednik tamošnje Paneuropske unije Hasan Muratović upozorio je kako BiH za reforme nedostaju i kadrovski resursi. "Tijekom godina dobivali smo razne vrste pomoći, ali nismo nikad dobili ekspertnu pomoć pri izgradnji institucija i čitavom razvoju društva", zaključio je Muratović.
Bosna i Hercegovina je 15. veljače ove godine službeno predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europski parlament je u travnju ove godine donio Rezoluciju EP o napretku BiH prema EU za 2015. godinu u kojoj je pozdravio prvo pozitivnije izvješće Europske Komisije o BiH, te ponovno izrazio svoju nedvosmislenu predanost njezinoj europskoj perspektivi.
Konferenciju "Europski put Bosne i Hercegovine: Izazovi i perspektive" organizirao je Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. (Hina)
