"Sjećanje na uništene sudbine zatočenika ispunja me dubokom tugom i sramom", rekla je njemačka kancelarka, prva predsjednica njemačke vlade koja je posjetila mjesto tog nekadašnjeg logora blizu Muenchena. Njemački politički vođe izbjegavali su Dachau koji je odbijao sustavno biti sinonim za nacistički teror. Merkel je položila cvijeće za žrtve i razgovarala s preživjelima za jednosatnog posjeta.
>> Merkel: Ako bude potrebno i dalje ćemo vršiti pritisak na SAD
Dachau utjelovljuje "strašno poglavlje naše povijesti čemu nema presedana", a "istodobno je snažno upozorenje: kako se moglo dogoditi u Njemačkoj da se uskrati pravo na život ljudima zbog njihova porijekla, vjere (...) spolne orijentacije", zapitala se Merkel.
Nakon Dachaua kancelarka je otišla na predizborni skup pod "pivskim šatorom" što je izazvalo kritike političara i medija. Stranka Zelenih drži nespretnim što su oba događaja isplanirana za isti dan. Časopis Der Spiegel napisao je pak "na dobrom mjestu u krivom trenutku".
Logor Dachau, otvoren u ožujku 1933., ubrzo nakon dolaska Hitlera na vlast za političke zatvorenike, bio je prvi nacistički logor i model za ostale. Više od 200.000 političkih protivnika, homoseksualaca, židova i osoba s invaliditetom, Roma i ratnih zatvorenika prošlo je kroz Dachau. Umrlo je njih 43.000 od iscrpljenosti, gladi ili bolesti. Logor, koji su oslobodili Amerikanci u travnju 1945., danas posjeti oko 800.000 ljudi na godinu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
