Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Odala počast žrtvama

Merkel obećala braniti Rome od diskriminacije

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Prilikom odavanja počasti Romima ubijenima tijekom Holokausta, njemačka je kancelarka obećala da će štititi tu najdiskriminiraniju manjinu Europe.

Njemačka kancelarka Angela Merkel odala je u srijedu počast Romima žrtvama Holokausta u prigodi svečanog otkrivanja spomenika u Berlinu i obećala je braniti manjinu od diskriminacije u Europi.

"Ovaj nas spomenik podsjeća na narod koji je predugo bio zaboravljen. Odavanje počasti žrtvama podrazumijeva i obećanje da ćemo štititi manjinu, a tu zadaću moramo ispuniti danas i sutra, jer oni još trpe diskriminaciju i odbacivanje", rekla je Merkel u nazočnosti Roma koji su preživjeli koncentracijske logore i članova njihovih obitelji.  "Oni se i danas moraju boriti za svoja prava. Zadaća je Njemačke i Europe poduprijeti ih", rekla je kancelarka 65 godina nakon Holokausta u kojem je, prema procjenama, ubijeno 500.000 Roma.

Pročitajte i ovo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta Ubijeni milijuni ljudi Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta: "Ljudska zloba i mržnja mogu nanijeti puno nesreće" Slika nije dostupna 'Trajna odgovornost' Angela Merkel dobila nagradu!

>> Preminuo Antoni Dobrowolski, najstariji logoraš iz Auschwitza

Na današnju diskriminaciju ukazao je 75-godišnji Nizozemac Zoni Weisz, Rom koji je preživio Holokaust, no kojemu su cijelu obitelj pobili nacisti. "Čini se kao da nisu naučili nikakvu lekciju iz povijesti, jer da jesu postupali bi danas drukčije prema nama", istaknuo je Weisz na svečanosti. Pozvao je vlade 27 zemalja članica UN-a na odgovornost prema integraciji Roma u društvo.

Spomenik za manjinu Sinti i Rome izradio je Izraelac Dani Karavan, a to je zdenac u čijem je središtu trokut na koji će svakog dana biti položen svježe ubran cvijet. Gradnju je financirala njemačka vlada svotom od 2,8 milijuna eura, a postavljen je u blizini spomenika žrtvama Holokausta te homoseksualnim žrtvama Trećeg Reicha.

Holokaust protiv Roma ili 'Porajmos' što znači "proždrijeti", dugo je bio negiran i povjesničari ga nisu znanstveno istraživali ni u Njemačkoj, ni u zemljama poput Francuske gdje je Vichyjevski režim surađivao s nacistima, niti u europskim zemljama koje su pomagale u progonu, kaže povjesničar Wolfgang Wippermann sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.

"Za razliku od Židova koje su nacisti identificirali po njihovoj vjeroispovijesti, to nije bilo lako za Rome, koji su uglavnom bili katolici", objašnjava Romani Rose, predsjednik Središnjeg njemačkog vijeća za Sinte i Rome.

Da bi tome doskočili "rasni istražitelji" u nacističkoj Njemačkoj izradili su popis karakteristika i genealogiju koja je sezala do 16. stoljeća kako bi utvrdili "ciganske pretke". Tako su u logore slali one koji su imali krvna zrnca "onečišćena" romskom rasom. U logorima Auschwitz ili Ravensbrueck, Romi su bili pokusni kunići za medicinske eksperimente. Savezna Republika Njemačka tek je 1982. službeno priznala genocid, zahvaljujući kancelaru Helmutu Schmidtu, a 1997., predsjednik Roman Herzog bio je prvi koji je rekao da su nacisti proganjali Rome po istom rasnom zakonu odlučni istrijebiti ih kao i židove.

Romi i dalje najdiskriminiranija manjina u Europi

Danas u Europi živi 11 milijuna Roma, od čega sedam milijuna u Europskoj uniji, većinom u središnjoj i jugoistočnoj Europi. Ta najveća etnička manjina u Europi ujedno je i najsiromašnija te i dalje izložena diskriminaciji i rasizmu. Tek su 1856. bili oslobođeni ropstva u Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Francuskoj i Italiji, ističe Rose.

Nakon rušenja Berlinskog zida 1989., Romi su se počeli seliti na bogatiji europski Zapad gdje su, primjerice u Francuskoj i Italiji, njihovi ilegalni logori bili nasilno rušeni, a oni vraćani u ishodišne zemlje, najčešće Bugarsku i Rumunjsku.

U Njemačkoj danas živi oko 70.000 Roma njemačke nacionalnosti. "Nisu nomadi i njihove su obitelji ovdje možda već 600 godina", ističe Wippermann. Od 1997., njemački su Romi jedna od četiriju zaštićenih manjina, kao što su Danci, Frizijci i Sorbi.

U protekla dva desetljeća tisuće Roma iz istočne Europe također su pokušale nastaniti se u Njemačkoj, no u njoj nema ilegalnih logora kakvih je bilo u Francuskoj i Italiji. Nedavno je Berlin objavio da će ukinuti bezvizni režim za državljane Srbije i Makedonije kako bi spriječio useljavanje Roma koji su brojni u tim državama. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene