Karadžić sudu: 'Prestao sam se lažno predstavljati, red je da svi prestanu'

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za ratne zločine i genocid počinjen tijekom rata u BiH, danas je po drugi put sjeo pred haške suce.

Pročitajte i ovo Predsjednik odbija optužbe Teški udarci za Trumpa: Bliski prijatelj optužio ga za isplaćivanje novca ženama u zamjenu za šutnju 'Promašeno totalno' Pitanje koje je ražestilo Sanadera i njegove odvjetnike

>> Karadžić traži poništenje sudskog procesa

>> Orginal Karadžićeva sporazuma s Holbrookom izgorio? 

>> Holbrooke demantirao dogovor s Karadžićem

'Ne izjašnjavam se u skladu sa svojim stavom prema ovom sudu', rekao je na upit suca Iana Bonomija o krivnji.

Karadžićev savjetnik Goran Petronijević već je prije najavio da bi se i ovoga puta Karadžić mogao odbiti izjasniti o krivnji kao što je to učinio i 31. srpnja očekujući konačnu optužnicu. 

Budući da se i ovoga puta odbio izjasniti o krivnji, pravilnik suda nalaže da predsjedavajući sudac službeno utvrdi kako je optuženi izjavio da nije kriv.

Današnju raspravu vodio je sudac Ian Bonomi, javnosti poznat sa suđenja Slobodanu Miloševiću.

Radovan Karadžić zatražio je zaustavljanje procesa protiv njega jer vjeruje da, poslije negativne propagande koja je vođena protiv njega, ne može imati pošteno suđenje. Osim toga, smatra da postoji "opasnost od njegove likvidacije, što je posljedica američkog neispunjenja obećanja", navodno svojedobno dogovorenog s Richardom Holbrookeom.

Sudac Bonomy, nakon što je podsjetio da je Karadžić do sada podnio 10 podnesaka, za 17. rujna je zakazao statusnu konferenciju o podnescima.

Tužitelj Alain Tieger izazvao je čuđenje i nevjericu suca Bonomya zbog vremenskog okvira traženog za izmijenjenu optužnicu, podsjetivši ga da je prva optužnica podignuta prije osam godina.

"Nadam se da znate koliko je važan ovaj predmet za ovaj Sud. To me zaista iznenađuje", kazao je Bonomy.

Karadžić je potom upitao hoće li Sud po pitanju vremena i prema njemu biti "jednako darežljiv".

Nakon objelodanjivanja materijala Karadić može u roku od 30 dana podnijeti podnesak kojim osporava nadležnost Haškog tribunala.

Haški sud je 1995. optužio Karadžića zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem za ratne zločine i etničko čišćenje u BiH, uključujući višegodišnje napade i opsadu Sarajeva u kojem su poginule tisuće ljudi, a nekoliko mjeseci kasnije i za genocid u Srebrenici u kojem je u srpnju te godine pobijeno više od osam tisuća Bošnjaka.

Tužiteljstvo je 2000. podiglo protiv Karadžića i Mladića dvije odvojene optužnice, razdvajajući taj sudski predmet.

Tom je optužnicom, napisanom na 27 stranica, Karadžić optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 točaka - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za tešku povredu Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenje zakona i običaja ratovanja koje se odnose na etničko čišćenje.

Nakon 13 godina provedenih u bijegu, Karadžić je uhićen 21. srpnja u Beogradu a Sudu je izručen 30. srpnja.