Kako Vladimir Putin uspijeva ostati tako moćan?

Ekonomska situacija u Rusiji nije tako loša kako se prije nekoliko mjeseci predviđalo. Rublja se stabilizirala, čak je počela i jačati, uglavnom zahvaljujući rastu cijena nafte. Inflacija je i dalje visoka, ali ipak sporija no što se predviđalo. Umjesto predviđenog pada od 5 posto, gospodarstvo će doživjeti pad od 3 posto.

Pročitajte i ovo pripreme za vježbe Medvedev brutalno zaprijetio Zapadu: "Sve je više nitkova, nitko se neće moći sakriti. Doći će do svjetske katastrofe" Cezar ima poruku za cara Zapovjednik ruskih legionara koji napadaju Rusiju: "Idemo u rat, umarširat ćemo u Moskvu!"

Ipak, ovu krhku ekonomsku ravnotežu Vladimir Putin ne koristi kako bi u zemlju vratio mir i napredak već kako bi još jednom pokazao koliko je oštar prema protivnicima Rusije.

Državni mediji već su jačanje rublje u odnosu na euro i dolar uspjeli prikazati kao pobjedu Rusije nad 'neprijatelja iz SAD-a i Europe koji su odlučni u namjeri uništenja Rusije'.

Nastavno na to u javnosti se širi stav kako je Rusija u ratu na više polja - ekonomskom, ideološkom, bliskoistočnom, europskom... te da mora odgovoriti sukladno tome.

No, što su motivi i ciljevi Rusije da tu konfrontaciju sa Zapadom ugrađuje u temelje vlastitog društva? Iako ruski dužnosnici ne prestaju govoriti o geopolitičkim ciljevima, odgovor je ipak nešto drugačiji, kažu u Economistu.

Putin: SAD čeka ista sudbina kao i SSSR

Odgovor, naime, ne ovisi o tome što će Zapad napraviti nego kako će to Kremlj percipirati i koliko će rizika prepoznati u pojedinom potezu Zapada. Jedan think-tank kojeg čine bivši ruski dužnosnici, sociolozi i ekonomisti drži da korijen Putinovih poteza u Ukrajini leži u potrebi Kremlja da učvrsti legitimitet koji je ostao poljuljan nakon masovnih prosvjeda u zimu 2011./2012.

Radi se o prosvjedima koje je povela nezadovoljna srednja klasa. U njihovim očima, Putin je bio simbol stagnacije, a ne stabilnosti pa mu je sukladno tome počela padati popularnost.

Bilo je jasno da Putin mora nešto poduzeti.

Rezovi u proračunu dobro pokazuju kakvi su Putinovi ciljevi. Na održavanje Kremlja te na vojsku i sigurnost odlazi čak 40 posto ruskog proračuna. kad su se radili rezovi, Putin je na zdravstvu i na infrastrukturi rezao dvostruko više nego na vojsci. Među dobitnicima u raspodjeli budžeta su i državni mediji koji šire agresivnu propagandu.

Putin izaziva Zapad - svijet je zabrinut zbog njegove odluke

Objekti te agresije mijenjaju se - prije dvije godine to su bili imigranti i korumpirani državni dužnosnici, danas je to Zapad, 'izdajice nacije' i 'petokolonaši u koje su ubrajali i Borisa Nemcova, liberalnog političara koji je ubijen na ulici u veljači.

Takvom agresivnom propagandom Rusi bi se mogli predozirati te bi tada došlo do gubitka kontrole pa je logično pitati - može li se dogoditi da se objekt mržnje prebaci s vanjskih neprijatelja na samog Putina?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook