457598
457598
457598
457598
457598

GLAVNI TAJNIK NATO-a: "Ne postoji namjera stvaranja europske vojske"

  • , 18.11.2016., 17:51
  • Autor:
  • komentara

"Pozdravljam sadašnje napore na jačanju europske obrane. Ali moramo osigurati da se to radi na način da to jača, a ne slabi transatlantske odnose", rekao je Jens Stoltenberg.

 
 
 
 
Jens Stoltenberg (Foto: AFP)
Jens Stoltenberg (Foto: AFP)

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je u petak napore Europske unije na jačanju obrane, istaknuo da Europa mora raditi više na obrani i sigurnosti, ali da to ne znači stvaranje dvostrukih struktura uz NATO koje bi se međusobno nadmetale.

"Pozdravljam sadašnje napore na jačanju europske obrane. Ali moramo osigurati da se to radi na način da to jača, a ne slabi transatlantske odnose", rekao je Stoltenberg u svom govoru na konferenciji koju je organizirao njemački Marshall Fund Sjedinjenih Država (GMF).

Stoltenberg je rekao da su 22 zemlje istodobno članice i EU-a i NATO-a te da si one ne mogu dopustiti udvostručenje snaga i kapaciteta koji bi se međusobno nadmetali.

Podsjetio je da je početkom tjedna sudjelovao na ministarskom sastanku EU-a na kojem se govorilo o jačanju europske obrane. "Jasno je rečeno da ne postoji namjera stvaranja europske vojske i uspostave vojnog stožera poput NATO-ova SHAPE-a (Glavno zapovjedništvo združenih snaga u Europi). Također je rečeno da NATO ostaje temelj kolektivne obrane onih zemalja koje su članice Saveza", rekao je Stoltenberg.

Ukazao je na međusobnu upućenost Europe i Sjedinjenih Država. "Jača, sigurnija i prosperitetnija Europa znači jače, sigurnije i prosperitetnije Sjedinjene Države", istaknuo je Stoltenberg, dodajući da se NATO jedini put u svojoj povijesti pozvao pozvao na odredbu o kolektivnoj obrani (članak 5) nakon terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. godine.

Stoltenberg je ponovno pozvao europske članice Saveza da više izdvajaju za obranu. "Nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a, 80 posto troškova za obranu otpadat će na članice NATO-a koje nisu članice EU-a", rekao je glavni tajnik, ističući da osim Sjedinjenih Drava još samo četiri članice Saveza troše više od 2 posto svoga BDP-a na obranu.

Stoltenberg je rekao da sigurnosni izazovi - rusko kršenje međunarodnog prava, situacija na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, izbjeglička i migracijska kriza, međunarodni terorizam, hibridno ratovanje i kibernetički napadi - zahtijevaju jedinstvo, odlučnosti i jake transatlantske veze.

Podsjetimo, u srpnju ove godine predstavnici EU-a i NATO-a potpisali su zajedničku izjavu o jačanju suradnje, u svjetlu sve većih sigurnosnih izazova u istočnom i južnom susjedstvu.

Trump i Stoltenberg složni oko važnosti NATO-a

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u petak su telefonski razgovarali, te su se složili oko "trajne važnosti" Sjevernoatlantskog saveza.

"Novoizabrani predsjednik i glavni tajnik su naglasili trajnu važnost NATO-a, te su raspravljali o tome kako se NATO prilagođava novom sigurnosnom okruženju, uključujući i borbu protiv prijetnje terorizma", priopćio je NATO.

Dvoje čelnika je razgovaralo i o izdvajanjima za obranu, te su se složili da je "došlo do napretka u pravednijoj raspodjeli tereta, no da ima još mnogo toga za napraviti", očigledno aludirajući na puno veće vojne izdatke koje SAD daje za obranu Europe od nje same, javio je Reuters.

"Apsolutno sam uvjeren da će Trump nastaviti sa snažnom predanošću SAD-a europskoj sigurnosti i NATO-u", istaknuo je Stoltenberg u intervjuu za AFP.

"To je u interesu i Europe i SAD-a", dodao je, naglašavajući kako su dva svjetska i Hladni rat pokazali koliko su međuovisne sigurnosti tih dviju strana.

Jedini put kad je primijenjen NATO-ov članak 5. o kolektivnoj obrani, poznat kao "svi za jednog, jedan za sve", bilo je nakon napada 9. rujna na SAD, podsjetio je Stoltenberg.

Glavni tajnik od Trumpa očekuje da nastavi s pritiskom na NATO saveznike oko većih izdvajanja za obranu kao što su to činili i prošli predsjednici, što smatra opravdanim.

Washington daje gotovo 70 posto izdataka za taj savez, te već dugo traži da ostali učine više po tom pitanju.

Trump je tijekom svoje kampanje zapanjio NATO saveznike kad je rekao da bi Washington mogao razmisliti dvaput hoće li stati u obranu neke članice ako nije platila svoj udio u savezu.

Saveznike je zbunio i Trumpov pozitivan stav prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Na varšavskom summitu u srpnju su dogovorili najveće jačanje snaga od kraja Hladnog rata kako bi se suprotstavili sve agresivnijoj Rusiji. Stoltenberg ne vidi problem u Trumpovom stavu.

"Ono što sam čuo jest da je Trump također poslao poruku o razgovoru s Rusima. Na našem summitu u Varšavi mi smo odlučili o jačanju obrane, ali i o političkom dijalogu" s Moskvom, rekao je glavni tajnik.

"Rusija je naš najveći susjed i tamo će ostati. Nema načina da ju izoliramo, pa moramo nastaviti s težnjom prema konstruktivnijem odnosu prema njoj", dodao je Stoltenberg. (D.B./Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se