Amerikanci ne žele nove ratove, Teheran ima adut za pregovore

Nije u pitanju njegova slabost već redefiniranje svjetske političke moći, a promjene u retorici, kako se čini, najava su nove politike koju će voditi Iran. Iz Teherana stižu miroljubive poruke. Prošlog su tjedna Iranci najavili da su spremni za pregovore sa Zapadom, nakon što im je predsjednik SAD-a Barack Obama dao rok do rujna za prihvaćanje ponude o trgovinskim povlasticama u zamjenu za obogaćivanje urana. 'Teheran je spreman za pregovore sa Zapadom o spornom nuklernom programu na temelju međusobnog poštivanja i bez ikakvih preduvjeta', objavila je nedavno iranska državna televizija. Otkud odjednom promjene, nakon dugogodišnjeg lošeg odnosa sa Zapadom?

tri vijesti o kojima se priča Uključena i prijateljica Užas u bolnici: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom, sve snimao Kriva procjena Katastrofa tijekom kontrolirane eksplozije zaostale bombe: "Neki će morati Božić slaviti negdje drugdje" bolna odluka kijeva Ukrajina pristala odreći se Donbasa? Stigle reakcije iz Moskve i Kijeva

'Iran za sada nema nuklearno oružje, prema informacijama Međunarodne agencije za atomsku energiju i onih koji su mu pomagali u nabavci te tehnologije', rekao je Vlatko Cvrtila, profesor na Fakultetu političkih znanosti. U novom tijeku odnosa pokazuje se drugačija politika, a predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad šalje pomirljive poruke. Promjena smjera u politici nove američke administracije za razliku od one koju je vodio George W. Bush potaknula je iranskog predsjednika da na neki drugi način ostvari svoje strateške interese u Perzijskom zaljevu, ali i u zemljama srednje Azije te je zbog toga ta zemlja sada kooperativnija, smatra profesor Cvrtila.

>> Iran traži dijalog, kritizira sankcije

>> Iran spreman za nuklearne pregovore bez uvjeta

Poruke s Istoka

Amerikanci su najavili izlazak iz Iraka što otvara vrata Iranu da tamo širi svoj utjecaj. Na područje Iraka, veliki susjed sada će pokušati prodrijeti koristeći vjeru, šijiti koji su u Iraku većina neće oklijevati prihvatiti blagodati specifičnog političkog sustava kakav gaji Iran. Promjena u retorici vidljiva je i u slučaju Sjeverne Koreje koja je također donekle 'mekša' prema Zapadu kada je riječ o nuklearnim pitanjima. Osvrnuvši se na poruke koje dolaze s istoka, stabilizaciju odnosa Zapada i Irana, ali i Zapada i Sjeverne Koreje predviđa i Ilija Rkman, vojni analitičar. 'Sadašnji predsjednik SAD-a, demokrat Barack Obama nije iz stranke koja potiče ratove. Američki predsjednik u ovom trenutku globalne financijske krize silno želi ekonomsku stabilizaciju i pokušat će miroljubivim sredstvima uspostaviti stabilizaciju odnosa sa zemljama s kojima je bivša američka administracija bila u sukobu te će nastojati ne otvarati nove fronte', rekao je Rkman.

Širenje utjecaja vjerom

Iranci žele proširiti strateški utjecaj, a znaju da to ne mogu bez SAD-a, kaže profesor Cvrtila, te dodaje kako dugogodišnji saveznik Rusija to više nije upravo zbog redefiniranja međunarodne političke scene. SAD sada vode miroljubiviju politiku prema Iranu, ali i prema nekim drugim zemljama s kojima je u vrijeme administracije Georgea W. Busha došlo do zahlađenja odnosa. Komentirajući nedavno objavljen članak u časopisu 'Time' o slanju izraelskih ratnih brodova u Sueski kanal kao znak da Izrael priprema napad na Iran, profesor Cvrtila rekao je kako se to vjerojatno neće dogoditi upravo zbog preslagivanja odnosa na svjetskoj političkoj pozornici. 'Generalno se vodi drugačija politika, ne može Iran više biti Izoliran, a Ahmadenidžad to zna', rekao je Cvrtila. Da bi moglo doći do vojne intervencije prema Iranu od strane Izraela u ovom trenutku vjerojatnim ne smatra ni Rkman. 'Izrael može napasti, ali pitanje je što nakon toga. Novi ratovi ne bi išli na dobrobit Amerikanaca', smatra Rkman.

Mogu stvoriti pomutnju

Podsjećamo kako je Obama predsjedanje SAD-om započeo tijekom delikatnih odnosa i mnoštvom otvorenih pitanja s Iranom, bez postojanja diplomatskih predstavništava u toj zemlji koja navodno razvija nuklearni program. Ipak, predsjednik Irana, Mahmud Ahmadinedžad, nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, izrazio je optimizam glede njihovih odnosa. I direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju Mohamed El Baradei bio je tada pozitivan vezano za Obamin stav prema pregovorima s Irancima. 'Mi i ostatak svijeta očekujemo promjene, a ne istu politiku i zahtjeve kao u prošlost', poručili su početkom godine iz Teherana koji uistinu ima jake adute u pregovorima. Naime, jedan od njih je prolaz Hormuz u Perzijskom zaljevu kroz koji svakodnevno prolazi velik postotak svjetske opskrbe naftom. U slučaju da se tjesnac zatvori, to bi moglo izazvati globalnu energetsku krizu. Stručnjaci tvrde da iranska ratna mornarica nije dorasla američkoj tehnologiji, ali ukoliko je počnu koristiti, može stvoriti pomutnju u tim vodama.

'Iran mudro igra'

'Iran ima potencijal postati lider u regiji, ima bogatu povijest i kulturu i značajnu ulogu regionalnog igrača. No, sa svojim vanjskopolitičkim interesima i specifičnim političkim sustavom koji počiva na islamu to će teško moći ostvariti', rekao je profesor Cvrtila. Teško je reći što će se događati, ali u jednom dijelu, prema mišljenu Cvrtile, Iran mudro igra, jer on je velika država, bogata je naftom i plinom, u kojem će interesa imati i Europska Unija, ali sigurno je da će biti značajan faktor u tom dijelu svijeta.

No, situaciju treba promatrati i kroz okvir posljednjih događanja u Iranu, napominju stručnjaci, koji se ponajviše odnose na velike prosvjede nakon predsjedničkih izbora, a oni pokazuju kako ne postoji jedinstvo na iranskoj političkoj pozornici. Šest sila uključenih u rasprave s Teheranom - Kina, SAD, Njemačka, Ruska, Francuska i Velika Britanija - moraju se izjasniti o iranskom nuklearnom programu već sada u rujnu. Rkman smatra kako ima prostora za optimizam, jer se u ovom trenutku teži uspostavi ekonomske stabilnosti, a da bi se to moglo ostvariti daljnje korake bi 'trebalo staviti u funkciju mira'. 'Slijedi stabilizacija u ime ekonomskog prosperiteta', zaključuje Rkman.