Hrvatska prihvatila 50 posto više azilanata od dosadašnjeg prosjeka

Prema podacima koje je iznijela Lana Vučinić iz MUP-ove službe za strance i azil, u prvom ovogodišnjem kvartalu odobreno je 11 azila i četiri supsidijarne zaštite, a u 2014. godini 16 azila i deset supsidijarnih zaštita. Ta se mjera odobrava stranicima koji ne ispunjavaju uvjete za azil, ali bi povratkom u svoju zemlju mogli biti "izloženi progonu i ozbiljnoj nepravdi".

Pročitajte i ovo Poziv Domagoja Mikića Kako se život mještana podno Velebita pretvorio u pakao: Stanje je, kažu, neizdrživo, a prst krivnje upiru u susjedu Donosi Provjereno Austrijsku desnicu podržali i mnogi hrvatski gastarbajteri: "Zakačili su se na socijalu, nitko ne voli parazite"

U Hrvatskoj je do danas ukupno odobreno 79 azila, 69 supsidijarnih zaštita i tri privremena boravka uz svrhu spajanja člana obitelji s azilantom, kazala je Vučinić na konferenciji na kojoj su sudjelovali predstavnici ustanova i udruga uključenih u integraciju stranaca.

Iako azilanti i stranici pod zaštitom, poput hrvatskih građana, imaju prava na rad, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje svakodnevno se susreću s problemima u ostvarivanju tih prava.

66 osoba traži azil u Hrvatskoj: 'U Europi - ja sam slobodan i ponosan'

Tako ih se primjerice tek manji broj zaposlio zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, niskog stupanja obrazovanja, neposjedovanja dokumenata o obrazovanju, ali i ekonomske krize, dok pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti jer ih liječnici opće prakse ne žele upisati kao pacijente jer nemaju matični broj osiguranika pa se zakonskim izmjenama radi na rješavanju tih problema.

Pravo na obrazovanje također im je zajamčeno, ali ga oteženo ostvaruju zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, neposjedovanja dokumenata o obrazovanju, kao i zbog toga što informacijski sustav za upis na sveučilišta prepoznaje samo strance i hrvatske državljane zbog čega je potrebno prilagoditi informacijski sustav, kaže Vučinić.

Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalne manjine Branko Sočanac rekao je da će sve članice Europske unije morati nešto poduzeti zbog humanitarne katastrofe, odnosno stradavanja velikog broja izbjeglica u Mediteranu. Dodao je da se sastanci održavaju na tjednoj osnovi i da se nada da ćemo uskoro moći svjedočiti političkom okviru koji će pokušati riješiti taj problem. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook