Glasovanje o povjerenju Sirizinoj vladi, koja ima 162 zastupnika od ukupno 300 zajedno sa svojim mlađim koalicijskim partnerom, malom desnom strankom Neovisni Grci, održat će se oko ponoći i ne očekuju se nikakva iznenađenja.
Pročitajte i ovo
Glasovanje o povjerenju vladi održat će se uoči važnog izvanrednog sastanka ministara financija eurozone u srijedu koji će biti posvećen grčkim financijskim problemima.
Grčki premijer Aleksis Cipras najavio je da namjerava odustati od mjera štednje koje su uvjet za međunarodnu financijsku pomoć, čemu se njegovi europski partneri predvođeni Njemačkom protive.
Visoki izvori iz grčkog ministarstva financija kazali su da vlada namjerava na sastanku euroskupine predložiti prijelazni program kojim bi pokrila svoje financijske potrebe dok s vjerovnicima ne dogovori zamjenu sadašnjeg programa pomoći uvjetovanog štednjom, a taj bi novi dogovor trebao stupiti na snagu 1. rujna umjesto 1. lipnja kako se prvotno govorilo.
Grčki prijedlozi
Vladin prijedlog sastoji se od četiri dijela, po izvoru iz ministarstva financija. Prvi predviđa zadržavanje 70 posto uvjeta iz međunarodnog programa pomoći, dok bi se 30 posto mjera ukinulo i zamijenilo s 10 novih reformi koje će grčki dužnosnici dogovoriti s OECD-om. Inspektori trojke (Europska komisija, ECB i MMF) više nisu poželjni.
Drugi se odnosi na primarni suficit koji bi ove godine trebao iznositi 3 posto BDP-a, a vlada ga želi smanjiti na 1,5 posto. MMF čak traži da primarni suficit iznosi 4 posto BDP-a kako bi Grčka mogla otplatiti dugove.
Treći prijedlog odnosi na zamjenu javnog duga obveznicama vezanim za rast, dok se otpis dijela duga više ne spominje. Grčka je dužna 320 milijardi eura (175 posto BDP-a). Međunarodni program pomoći vrijedan je ukupno 240 milijardi eura.
Vlada također želi ublažiti humanitarnu krizu u zemlji mjerama kao što su povećanje minimalne plaće i mirovina i ukidanje povećanja poreza. Isto tako obećava suzbijanje korupcije i porezne evazije.
Cipras je obećao i da će od Njemačke zatražiti odštetu za događaje iz Drugog svjetskog rata te povrat zajma koje je nacistima morala dati grčka središnja banka, no Njemačka na to ne pristaje. Riječ je o iznosu koji bi odgovarao polovici grčkog duga.
Što se financiranja tiče, izvori iz ministarstva kažu da Grčka želi povrat 1,9 milijarda eura zarade Europske središnje banke (ECB) i drugih središnjih banaka eurozone na grčkim obveznicama, te pravo da izda još oko 8 milijardi eura kratkoročnog duga ili trezorskih zapisa, povrh već iskorištenog limita od 15 milijardi eura. Prošli tjedan spominjala se mogućnost povećanja tog limita za 10 milijardi eura.
Atena želi i da joj Europska središnja banka odobri veći limit za hitne zajmove za likvidnost (ELA). Te zajmove grčkim komercijalnim bankama odobrava grčka središnja banka, uz odobrenje ECB-a, ali su oni skuplji od redovitog financiranja. Ti zajmovi bankama su potrebni jer ECB više ne prihvaća grčke državne obveznice kao osiguranje za financiranje.
Grčka vlada predviđa i korištenje neiskorištenih 11 milijardi eura iz fonda za dokapitalizaciju banaka kako bi se pomoglo grčkim bankama da pokriju gubitke po nenaplativim kreditima.
Vlada bi, po istim izvorima, mogla također iskoristiti posljednju tranšu kredita EU-a bude li to potrebno iako je do sada tvrdila da taj novac ne želi.
Bez dogovora ovaj tjedan
Europska komisija ne vjeruje, međutim, previše u mogućnost dogovora s Grčkom ovaj tjedan. "Ne postoji previše očekivanja u vezi s mogućnošću postizanja dogovora na sastanku euroskupine ili na summitu EU-a", kazala je u utorak glasnogovornica EK-a Mina Andreeva.
"Sastanak euroskupine u srijedu bit će prigoda za prvu razmjenu mišljenja s novom grčkom vladom", kazala je. Novi sastanak euroskupine predviđen je tjedan poslije, 16. veljače, dodala je.
Grčka bi trebala najkasnije do 16. veljače postići dogovor s vjerovnicima, jer više država članica, među njima i Njemačka, moraju takav dogovor potvrditi u svojim parlamentima. Sadašnji program istječe 28. veljače.
Grčka bi mogla pomoć potražiti od Rusije, Kine ili Amerike
Andreeva je rekla da dosadašnji kontakti predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera i grčkog premijera Ciprasa nisu dali rezultata. "Dosadašnji razgovori nisu bili jako plodonosni. Mi radimo na tome da zadržimo Grčku u eurozoni", rekla je.
Propadne li dogovor s eurozonom, Atena bi se mogla okrenuti Americi, Rusiji ili Kini, rekao je grčki ministar obrane Panos Kamenos.
Kamenos, predsjednik Neovisnih Grka, manjinskog partnera u novoj vladi, rekao je da Grčka mora imati plan B ako eurozona odbije njezine prijedloge.
"Želimo dogovor", rekao je Kamenos za grčku televiziju Mega. "Ako ne bude dogovora i ako Njemačka ostane rigidna i želi raznijeti Europu, plan B je naša obaveza. A plan B je naći drugi izvor financiranja. To bi mogle biti Sjedinjene Države, u najboljem slučaju, mogla bi biti Rusija, mogla bi biti Kina ili netko četvrti", rekao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
