Temperatura sjeverne hemisfere dosegla zastrašujuće razmjere

Prosječna temperatura dugo je smatrana točkom iznad koje bi klimatske promjene mogle 'posati opasne za čovječanstvo'. Sada je stigao i taj trenutak - i to puno prije nego se očekivao. Čovječanstvo je na prekretnici - klimatske promjene zaslužuju našu najveću pažnju.

Pročitajte i ovo Zabrinjavajući trend 3. srpnja je bio najtopliji dan u povijesti: "To je smrtna presuda za ljude i ekosustave" Sve je toplije STRAH ZA PLANET, SLIJEDI NOVI SASTANAK Hoće li granica određena u Parizu biti probijena?

Podaci o temperaturama u veljači su jasni - globalno zatopljenje je 'nagazilo gas do daske'. Rekordno visoke temperature izmjerene tijekom veljače probile su sva mjerenja u povijesti - temperature su bile između 1,15 i 1,4 stupnja više od dugogodišnjeg prosjeka i 0,2 stupnja više od mjerenja u siječnju.

Kako bi dobili bolju sliku o stvarnom stanju stvari treba znati da je od 1981. do 2010. godine prosječna temperatura narasla za 0,45 stupnja, a samo u posljednjih 5 mjeseci narasla je gotovo isto toliko - 0,4 stupnja Celzijusa, piše Business Insider. 

To također govori da u mnogim dijelovima Zemlje ustvari uopće nije bilo zime. Dijelovi Arktika su bili za više od 16 stupnjeva 'topliji od normale' za veljaču, a u SAD-u je zabilježena rekordno topla zima u gradovima od istočne do zapadne obale.

U Europi i Aziji deseci zemalja su u veljači dostigli ili čak prestigli temperaturne rekorde otkako postoje mjerenja. U tropima su rekordne temperature izazvale najdužu epizodu izbjeljivanja koralja ikad.  

Na najjsjevernijem naseljenom područje, norveškom arhipelagu Svalbard, ove je zime prosječna temperatura bila čak 10 stupnjeva viša od normalne.

Podaci o mjerenjima u veljači su toliko zastrašujući da su čak i najveći skeptici već prihvatili novi rekord.

Sve to se događa u kontekstu rekordnog El Niña, periodičnog prirodnog fenomena koji diže globalnu temperaturu i remeti uobičajene vremenske obrasce negdje dolazi do velikih poplava a negdje do ekstremnih suša. No, El Niño nije u potpunosti odgovoran za apsurdne brojke kojima danas svjedočimo. Njegov utjecaj na Arktik nije u potpunosti poznat i vrlo vjerojatno je malen. U stvari, El Niñov utjecaj na globalne temperature u cjelini je otprilike oko 0,1 stupanj.

Gotovo preko noći, svijet se suočio sa stvarnošću - možda se nalazimo na sredini desetljeća u kojem će globalno zatopljenje imati dalekosežne posljedice na čovječanstvo i bezbroj drugih vrsta s kojima dijelimo planetu.