EU ima plan kako zaposliti mlade

Više od pet i pol milijuna mladih u Europskoj uniji je nezaposleno, a očekuje se da će taj broj i dalje rasti. Stanje je teško prije svega na jugu Europe. Stoga EU zahtijeva uvođenje jamstava za zapošljavanje za Europljane mlađe od 25 godina, piše Deutsche Welle.

Pročitajte i ovo Sve lošija situacija na razini EU Hrvatska se našla na zabrinjavajućoj listi: Rame uz rame Mađarskoj i Poljskoj po napadima na novinare 10 godina članstva Što je Europska unija donijela mladima? Euri im i nisu baš sjeli, a muči ih i još jedan problem

Tako bi svaki mladi Europljanin trebao dobiti takozvano jamstvo na zapošljavanje. Najkasnije četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja svakoj mladoj osobi bi se trebala otvoriti neka nova perspektiva, novo radno mjesto ili mogućnost daljnjeg obrazovanja ili ako baš ništa drugo, obavljanje praktične nastave. O ovim se mjerama razmišlja zbog toga što mladi sve teže nalaze mogućnost uspješno se uključiti na tržište rada.

>> Nezaposleni vjeruju kako prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom mogu do posla

Iako EU nema puno pravnih temelja po kojima može utjecati na stanje nezaposlenosti, može zemlje članice barem savjetovati što im je činiti. Ti bi se savjeti temeljili na pozitivnim primjerima iz prakse. U Švedskoj takav program jamstava funkcionira još od devedesetih godina. I u Austriji se zadnjih nekoliko godina primjenjuje sličan sustav. U obje ove zemlje je stopa nezaposlenosti među mladima niska. U Austriji ona iznosi nešto više od osam posto. Za razliku od njih, u Španjolskoj ili Grčkoj, u kojima takvi programi ne postoje, nezaposlena je svaka druga mlada osoba.

Na jugu mladima često nedostaje praktičnog iskustva. 'Oni se uglavnom obrazuju u školi a kad obrazovanje završe, vrlo im je teško napraviti prvi korak', smatra analitičar Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Karl Brenke.

Zapošljavanje mladih olakšao bi dualni sustav obrazovanja. S jedne strane mladi ljudi usvajaju teoretsko znanje, ali već su istovremeno u kontaktu s tvrtkama. Tako mogu puno ranije steći iskustva u radnom svijetu.

Osim toga, u Austriji primjerice postoji bliska suradnja između javnog sektora i srednje velikih poduzeća. U drugim zemljama to nije slučaj. Kratkoročno bi praktična nastava mogla pomoći, ali u zemljama u kojima je gospodarstvo u krizi, ne može biti dugoročnih rješenja, smatraju stručnjaci. Svejedno, čelnici EU-a očekuju podršku za ovaj svoj plan i od zemalja s juga Europe. Kao poticaj trebali bi poslužiti europski socijalni fondovi, jer bi novac iz tih fondova u pojedinim državama mogao biti upotrijebljen za financiranje programa zapošljavanja mladih.

Danas će povjerenik EU-a za socijalna pitanja Laszlo Andor javnosti predstaviti pojedinosti ovog plana Europske unije.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook