Na zajedničkoj večeri lidera zemalja članica prvi put neće biti čelnik Velike Britanije. Premijerka Theresa May rekla je kako je u redu da bez nje raspravljaju o Brexitu.
Pročitajte i ovo
Razgovarat će se i o obrambenoj politici te gospodarskim pitanjima. U Bruxellesu je i hrvatski predsjednik vlade Andrej Plenković koji je po dolasku komentirao aktualno pitanje blokade europskih pristupnih pregovora Srbiji.
Raspravlja se i o schengenskom zakoniku, a iz Bruxellesa o svemu tome izvještava urednica vanjsko-političke rubrike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
"To je za nas iznimno važno jer je večeras donesena za nas iznimno važna politička odluka schengenskog zakonika, na način na koji još dosad nismo vidjeli. Naime, s obzirom da su sve veći broj terorista ljudi koji imaju europsko državljanstvo, kontrola svih EU državljana će se provoditi na način na koji se dosad nikad nije provodila. Dakle, državljani EU-a kompletno će se kontrolirati na vanjskim granicama EU-a, odnosno i na Hrvatskoj, jer mi smo jedna od država članica koja čuva granicu, ali potom i na granici sa schengenskom zonom u odnosu na nas, dakle na slovenskoj granici i na granici s Mađarskom. Hrvatska se priprema za Schengen, ona mora provoditi schengenska pravila ali još nije u jedinstvenom schengenskom sustavu pa se pretpostavlja da će to izazvati poprilične gužve, a potom će se te gužve u kontrolama na granici transferirati i na granicu sa Slovenijom i s Mađarskom pa je (slovenski) premijer Cerar rekao da se on zalaže za sustav proporcionalnosti. Primjerice, ukoliko 5000 ljudi čeka na kontrolu, da se svaki peti samo propusti po starom sistemu, jer dosad mi građani EU-a nismo bili na granici posebno kontrolirani, jer (Cerar) smatra da bi to štetilo i slovenskom gospodarstvu i koječemu", kaže Petrović.
Hrvatska blokada poglavlja 26 u pregovorima Srbije s EU nije bila službena tema razgovora na summitu.
"Službeno ne. Nije bilo riječi o hrvatskoj blokadi poglavlja 26, poglavlja o obrazovanju za Srbiju ali kuloarski se sigurno o tome priča. Premijer Plenković nastoji smanjiti te tenzije sa Srbijom i te intonacije koje dolaze iz Beograda, od čokoladica pa do velikosrpske agresije. Na moje pitanje, na koji način će odgovoriti na velikosrpsku agresiju, s obzirom da je ona jasno definirana u presudi ICTY-ja, u predmetu Hrvatske protiv Srbije za genocid, on je rekao da su sve presude međunarodnih sudova implementirane u dokumente EU-a i da to ne treba posebno apostrofirati. Možda ne treba ali ne bi bilo zgorega da se ta presuda kod kuće isto tako pročita. Tu je i sporazum s Ukrajinom, oko kojeg se vodi velika borba jer je Nizozemska provela referendum i ona traži da u taj sporazum uđe pet jamstava, dakle njezinih uvjeta, među kojima je da Ukrajinci nemaju pravo pristupa tržištu rada u EU, da nemaju pravo na novčanu pomoć, da nemaju pravo na bilo kakvu vojnu ili obrambenu intervenciju i još štošta. Dakle de facto da nemaju pravo na ništa i po tome će se mjeriti uspješnost ovog prosinačkog summita koji će vjerojatno trajati do dugo u noć", rekla je na kraju Ivana Petrović.
