Enormno topljenje leda na Arktiku pridonijelo je da 'Sandy' ostane zauvijek zapamćena

Globalno zatopljenje, podizanje temperature mora na Sjevernom polu te topljenje velike količine vječnog leda ili permafrosta, prilike su koje utječu na nastanak i kretanje razornih oluja poput 'Sandy'. Atmosferski sustavi koji su inače karakteristični za tropske i suptropske krajeve, tako danas sve češće putuju iz tih područja duboko u umjereni pojas, a za sobom ostavljaju smrt, i ogromnu materijalnu štetu.

Pročitajte i ovo Mala škola prognoze Jeste li znali kada se obilježava Svjetski meteorološki dan? Odgovor otkriva meteorolog Čačić Hladne noći Dio zemlje probudio se u minusima: U brojnim regijama upaljen meteoalarm, HAK izdao upozorenje

>> Znanstvenici: Sandy je samo upozorenje o onome što nas u budućnosti očekuje!

S tim u vezi kao i o nastanku tropskih ciklona te njihovom kretanju, porazgovarali smo s Krešom Pandžićem iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

'Tropski cikloni se najčešće javljaju u jesen kada je morska podloga još uvijek topla u suptropima. Premještanjem na sjevernija područja tropski cikloni postupno gube snagu iako taj gubitak nije skokovit pa tropski cikloni mogu doseći i 30-e stupnjeve geografske širine kao što je to slučaj s tropskim ciklonom Sandy', ističe Pandžić.

Kada jednom dosegnu kopno, tropski cikloni gube snagu, jer im nedostaje 'goriva' (vodene pare) dok i povećano trenje na kopnu pomaže njihovu odumiranju. No, to baš i nije bio slučaj s tropskom olujom 'Sandy'.

'Sandy' crpila snagu iz više izvora

No, što je zapravo pridonijelo da zapravo tropska oluja 'Sandy' dosegne čak i Kanadu? Prema objašnjenju koje je objavljeno i u časopisu Scientific American, topljenje leda na Sjevernom polu utječe na atmosferske prilike iznad sjevernog djela Atlantika. Kako se led na Sjevernom polu topi, u novije vrijeme u drastično velikim količinama, utjecaj na atmosferske prilike je jednako drastičan.

Atmosferski tlak iznad sjevernog Atlantika može biti pozitivan ili negativan, a prilikom topljenja leda on je negativan te se manifestira stvaranjem takozvanih hladnih 'mlaznih strujanja' (jet streams), koji potom putuju prema Kanadi i SAD-u. Kako se na Sjevernom polu tope sve veće količine leda, tako su i ta strujanja sve veća i jača.

Povećana toplina Atlantskog oceana tako je prva dala intenzitet oluji 'Sandy', a navedene hladne 'mlazne struje', podigle su tu oluju na jednu sasvim drugu razinu. Tome u prilog govori i putanja 'Sandy, koja je, da bi skrenula prema istočnoj obali SAD-a, napravila okret od 65 stupnjeva! Po dolasku i ulasku na kopno, okrenula je prema istočnoj obali Kanade za 90 stupnjeva, a sve to krajnje je nekarakteristično za čistu tropsku oluju. 'Sandy' se hranila prvo iz mora, a kasnije iz hladnih strujanja sa Sjevernog pola,

S obzirom da je na djelu globalno zatopljenje (viša prosječna temperatura vode pa tako i jače isparavanje) može se očekivati pojava tropskih ciklona sjevernije nego u razdoblju nižih temperatura. Pandžić ističe kako se temperatura u prosjeku podigla za jedan stupanj te da i to znatno utječe na klimatske promjene u atmosferi.

'Doseg tropskih ciklona, međutim, ovisi o izloženosti područja viših geografskih širina uobičajenim stazama tropskih ciklona kao što je istočna obala SAD-a te obala jugoistočne Azije', kaže Pandžić.

Naš stručnjak ipak smatra, kako kao posljedica globalnog zatopljenja, umjesto tropskih ciklona, na području umjerenih geografskih širina (umjereni pojas,) mogu se očekivati pojave karakteristične za tropske ciklone: intenzivne oborine, pojava jakog vjetra te češće pojave mini vrtloga s elementima sličnosti s tropskim ciklonima kao što su pijavice i tornada.

Ciklone i cikloni

Kako se radi o dvije različite stvari, odnosno po prirodi različitim atmosferskim sustavima, naš stručnjak je pojasnio gdje leže razlike između termina ciklon i ciklona.

'Tropski ciklon se javlja isključivo iznad toplih oceana s puno vlage dok se ciklone umjerenih širina javljaju i iznad kopna. Mehanizam nastanka i održavanja tih sustava je različit iako imaju i određenih sličnosti u efektima (jak vjetar, oborina, grmljavina itd.). Tropski cikloni su manjih dimenzija (nekoliko stotina kilometara) od dimenzija ciklona umjerenih širina (nekoliko tisuća kilometara). Tropski cikloni nemaju atmosferske fronte pa tako su toplinski simetrični dok ciklone umjerenih širina imaju hladnu i toplu frontu pa su toplinski asimetrične', pojašnjava naš sugovornik.

Navedeni atmosferski sustavi imaju različite uzroke nastanka i održavanja. 'Tako se tropski cikloni se 'hrane' vlagom oceanskih prostranstava koja se dizanjem zraka uvis pretvara u kapljice oblaka i oborine pri čemu se oslobađa latentna (skrivena) toplina vodene pare koja zagrijava zrak i tako ga potiče na daljnje dizanje jer je topliji i lakši od okolnog zraka (slično kao u grmljavinskoj oluji). Kako se zrak diže u nižim slojevima atmosfere stvara se područje niskog tlaka koje uzrokuje vrtložno gibanje to jest vjetar obično velike razorne snage razvijajući visoke valove', objasnio je Pandžić.

'Ciklone umjerenih širina nastaju i održavaju se zbog kontrasta temperature u različitim zračnim masama, dakle zbog toplinske asimetrije. Utjecaj rotacije Zemlje je izraženiji na višim geografskim širinama nego u nižim pa tako jače djeluje na ciklone umjerenih širina nego na tropske ciklone', dodaje Pandžić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook