FOTO Crni horizont: Čeka nas najveća migracija čovječanstva u povijesti!

Čak dvostruko brže se osjećaju posljedice klimatskih promjena na području Sundarbansa između Indije i Bangladeša, koje je zapravo delata više rijeka i koje je razvedeno u više od 200 otoka u Begalskom zaljevu. Podizanje razine mora za 15 do 20 godina moglo bi stvoriti najveći pojedinačni egzodus milijuna "klimatskih izbjeglica", te na taj način stvoriti velik izazov za Indiju i Bangladeš, za koji te dvije države nisu nikako spremne.

Pročitajte i ovo ulozi su sve veći Ovo se pokazalo kao najmasovnije trovanje u povijesti: Ljudi su imali tamne mrlje, crne prste, groznicu... Drugačija slika Ovo su državnici koji su čestitali Putinu na pobjedi na izborima: "Naš stariji brat je trijumfirao, to je dobar znak za svijet"

"Ta ogromna klimatska migracija se već pojavila na horizontu", ističe Tapas Paul, specijalist za okoliš pri Svjetskoj banci iz New Delhija, koja troši stotine milijuna dolara za procjenu i pripremu plana vezanog za područje Sundarnabsa, prenosi agencija AP.

"Ako će svi stanovnici Sundarbansa morati migrirati, bit će to najveća migracija u povjesti čovječanstva, istaknuo je Paul. Najveća migracija dosad dogodila se tijekom razdvajanja Indije i Pakistana 1947. godine, kad je 10 milijuna ljudi migriralo iz jedne u drugu zemlju.

'Živimo u stalnom strahu od poplava'

Bokul Mondol je samo jedan od siromašnih stanovnika Sundarbansa, koji s obitelji živi u malenoj kućici napravljenoj od blata. Voda im je sve oduzela, a samo je pitanje vremena kad će im uzeti i tu kućicu. "Deset godina sam se borio s morem, dok napokon sve nije nestalo. Živimo u stalnom strahu od poplava. Ako otok nestane, svi ćemo pomrijeti", rekao je Mondol, gledajući prazno prema vodi koja laganim valovima zapljuskuje blatnu plažu.

Većina lokalnog stanovništva preživljava sa zaradom koja iznosi manje od jednog dolara dnevno. Na indijskoj strani živi pet, a na strani Bangladeša osam milijuna ljudi.

Gubitak 26.000 kvadratnih kilometara područja (koje je veličine Haitija) uzelo bi danak i u smislu okoliša. Sundarbans je područje koje vrvi divljim životinjama te jedinom populacijom mangrovih šumskih tigrova na svijetu. Slatkovodne močvare i njihove mangrove šume služe kao prirodna tampon zona koja štiti Indiju i Bangladešod naleta ciklona s mora.

Obala nestaje brzinom 200 metara godišnje

Studija iz 2013. godine londonskog Zoological Societyja otkrila je da se godišnje povuče 200 metara obale Sundarbansa. U posljednjih nekoliko desetljeća samo na strani indije erodiralo je najmanje 210 kvadratnih kilometara obale. Najmanje četiri otoka su pod vodom, a na desetine drugih je napušteno zbog podizanja razine mora i erozije.

Mnogi znanstvenici vjeruju da je jedino dugoročno rješenje za mnoge stanovnike tog područja, da zapravo odu. To možda ne samo da je nužno, već je potencijalno i dobro za okoliš, jer bi moglo dati mangrovim šumama šansu da ponovno izrastu i uhvate riječni sediment u svojem korjenju koje je otporno na slanu vodu.

Indija bez plana, Bangladeš sluša znanstvenike

Indija, međutim, nema nikakav plan za raseljavanje tog stanovništva ili zaštitu Sundarbansa od ekološkog propadanja. Čak da se i stvori politička volja u toj zemlji, planiranje i sredstva te uvjeravanje ljudi da odu nimalo neće biti lako.

Bangladeš, s druge strane, podržava znanstvenike u nastojanju da istraže može li se zaštititi to područje od ekološkog propadanja. Mreža betonskih nasipa i prepreka, poput onih u Nizozemskoj, pruža tek ograničenu zaštitu na bangladeškoj strani Sundarbansa. Svjetska banka u poboljšanje tog sustava ulaže trenutno 200 milijuna dolara.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook