Odigrali su ključnu ulogu: Putin je to nazvao 'najvećom političkom katastrofom 20. stoljeća'

Landsbergis zato doziva potpuno drugačiju Rusiju, onu iz vremena pokojnog Putinova prethodnika Borisa Jeljcina.

Pročitajte i ovo Rat u Ukrajini Britanski obavještajci otkrili novu metu Rusa: "Trupe napreduju brže u tom području" Zastrašujuća poruka Rusija zaprijetila velikoj europskoj zemlji, za sve krivo nuklearno oružje: "Postat će naša meta!"

"Njegovo doba bilo je izvanredno. Rusija nije htjela biti agresivno carstvo... blagonaklono je gledao na naše težnje da budemo neovisni", kaže Vytautas Landsbergis, prvi postsovjetski šef litavske države.

"Demokratski svijet još nije potpuno shvatio promjenu koja se dogodila u 15 godina Putinove vlasti. Od 2000., povijest bi trebala prepoznati novo razdoblje i nazvati ga 'Putinovi ratovi'", tvrdi 82-godišnji bivši političar u razgovoru za AFP.

Članica EU-a i NATO-a od 2004., Litva je u srijedu obilježila 25. godišnjicu otkako je postala prva baltička zemlja koja je proglasila neovisnost od SSSR-a. Brzo su je slijedile Latvija i Estonija.

Litva je odigrala ključnu ulogu u raspadu Sovjetskog Saveza 1991., što je Putin jednom opisao kao "najveću političku katastrofu 20. stoljeća".

Optužujući Putina da "otvoreno pokušava obnoviti sovjetsko carstvo", Landbergis ukazuje na aneksiju Krima kao krunski dokaz za to.

Sovjeti su anektirali tri baltičke zemlje tijekom Drugoga svjetskog rata. Staljinističke deportacije stotina tisuća njihovih stanovnika u Sibir i srednju Aziju ostavile su duboke rane.

Baltički trojac ostao je čvrsto pod moskovskim nadzorom do dolaska Mihaila Gorbačova na vlast 1985. godine. On je počeo ekonomske i političke reforme koje su mu polako izmakle kontroli.

Putin napada: 'I Jeljcin vam je bio dobar, dok nije branio Jugoslaviju. Onda je postao alkoholičar'

Litavska deklaracija o neovisnosti 11. ožujka 1990. potresla je ne samo Kremlj nego i mnoge na Zapadu koji su htjeli da Gorbačov ostane na vlasti.

Gorbačov je i danas poštovan na Zapadu, ali za Landsbergisa je ipak bio konzervativac koji je samo želio "sačuvati carstvo" i smatra ga odgovornim za krvavi napad sovjetskih snaga 1991. godine. Četrnaest civila poginulo je kad su sovjetske snage udarile na televizijski toranj u Vilniusu 13. siječnja 1991., u pokušaju da zaustave pokret za neovisnost.

Suprotno Gorbačovu, kao ruski predsjednik Jeljcin je prihvatio neovisnost baltičkih zemalja i potpisao sporazum kojim im je priznao neovisnost.

"To je jedinstveno u ruskoj povijesti, da se susjede pušta da u miru žive kako žele", kaže Landsbergis.

Nepopularan u svojoj domovini koja ga smatra odgovornim za pad ruske ekonomije devedesetih godina, Jeljcin je 2012. postumno dobio najviše litavsko odličje.

Iako je pokušao, Putin nije uspio zaustaviti pristupanje baltičkih zemalja EU-u i NATO-u, ali je oživio njihov strah od ruskog imperijalizma napadom na Gruziju 2008. i otimanjem Krima lani.

Landsbergis kaže da je vrlo vjerojatno da će Rusija probati ispitati NATO u baltičkim zemljama takozvanim hibridnim ratom koji se neće okvalificirati kao oružani napad koji bi automatski aktivirao kolektivnu obranu.

Unatoč pojačanoj nazočnosti NATO-a u regiji, Landsbergis smatra da zapadni savez mora učiniti više da odvrati Rusiju. "NATO-ve geste mogu stvoriti iluziju da je savez spreman braniti svoje članice. Ali Putinova politika nisu geste nego akcije. Otvoreno se smije zapadnim čelnicima koji govore, ali ne djeluju kad on djeluje", rekao je.

"Hitlerova priča se ponavlja. Kad ne zaustavimo agresora, pojačamo mu apetit, drskost i poteze", zaključio je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook