Čelnici 27 država Europske unije, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija, okupili su se u glavom gradu Italije u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji. Na rimskom summitu je potpisana zajedničke deklaracije u kojoj zemlje EU-a žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.
Pročitajte i ovo
'Sastanak na vrhu započeo je Odom radosti, himnom Europske unije. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je optimizam u pogledu budućnosti EU-a. "Imat ćemo i 100. rođendan EU-a", rekao je Juncker po dolasku na summit.' U deklaraciji su iznesena dosadašnja postignuća Unije, izazovi s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica.
U deklaraciji su pobrojana dosadašnja postignuća, naglašava se važnost očuvanja jedinstva, zajedničkih interesa i vrijednosti, te daju obrisi smjera u kojem bi EU trebala ići u sljedećih deset godina.
"Europska unija krenula je kao san nekolicine a postala je nada mnogih. Ujedinjeni smo i jači: stotine milijuna ljudi diljem Europe imaju koristi od proširene Unije koja je prevladala stare podjele", kaže se u izjavu koju bi čelnici 27 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, trebali potpisati.
U deklaraciji se također kaže da se Unija suočava s dosad nezabilježenim izazovima - regionalnim sukobima, terorizmom, migracijskim pritiskom, protekcionizmom i gospodarskim nejednakostima.
Proteklih dana diplomati zemalja članica intenzivno su radili na tekstu deklaracije. Jedno od najosjetljivijih pitanja bilo je Europa više brzina. Taj koncept ima potporu zapadnih članica, ali mu se opiru zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, bojeći se da ne završe u skupini manje važnih članica.
Taj dio je razvodnjen kako bi se zadovoljilo sve strane, pa je tako izbačena riječ brzina (na engleskom speed) i umjesto toga sada stoji "pace", što se može prevesti kao ritam.
"Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti kasnije", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Čelnici s Papom
U petak je u Vatikanu čelnike EU-a primio papa Franjo koji je rekao da bi Europa "mogla umrijeti" ne vrati li se idealima svojih osnivača, kao što je "solidarnost". "Svako tijelo koje ne zna kamo ide, svako tijelo kojem nedostaje pogled prema naprijed, prvo pati od regresije i na kraju mu prijeti smrt", poručio je Papa čelnicima EU-a u svečanoj dvorani Regia u Apostolskoj palači.
Papa je naglasio da "Europa ponovo nalazi nadu u solidarnosti koja je i najdjelotvorniji lijek za suvremene populizme".
Osvrnuo se i na 60. obljetnicu potpisivanja ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ). "Bilo je jasno kako je važno raditi na jedinstvenoj i otvorenoj Europi", rekao je Papa, podsjetivši koliko je teškoća Europa podnijela kako bi srušila zid koji ju je dijelio popola. Još jednom je istaknuo potrebu "dijaloga" sa stotinama tisuća migranata koji stižu u EU. "Ne možemo se zadovoljiti time da tešku migrantsku krizu rješavamo kao da je tek brojčani, gospodarski ili sigurnosni problem", dodao je.
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957. potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom).
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake. (Hina)
