Riječ je o dogovoru koji su prvotno inicirali Njemačka i Francuska pod imenom pakt za konkurentnost. Kasnije je ime promijenjeno u pakt za euro, a sada je dobio konačno ime 'pakt za euro plus'.
'Prihvatili smo pakt za euro plus. Sada ga zovem pakt za euro plus iz dva razloga. Prvi je što zemlje članice euro zone žele uraditi više: one dijele istu valutu i žele poduzeti dodatne napore koji idu preko postojećih obveza. Drugi razlog je taj što je on otvoren i za druge zemlje, koje nisu u eurozoni', izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana dvodnevnog summita EU-a.
>> Sarkozy: Merkel i ja nikad nećemo napustiti euro
Van Rompuy je izrazio zadovoljstvo što je šest zemalja najavilo da će se pridružiti paktu: Danska, Poljska, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska. Pakt predviđa strukturalne reforme u zemljama članicama kako bi povećale konkurentnost svoga gospodarstva. Riječ je o poticanju zaposlenosti i održivih javnih financija, rezviji sustava plaća kako bi se cijena rada uskladila s produktivnošću, prilagodbi mirovinskog sustava demografskoj situaciji i ograničavanju ranog odlaska u mirovinu.
Van Rompuy je rekao da je također prihvaćena konačna odluka o uspostavi Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF). Za ESM će trebati osigurati 700 milijarda eura da bi njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosio 500 milijardi eura. Od toga iznosa zemlje članice, svaka prema svojoj gospodarskoj snazi, uplaćuju 80 milijarda, a preostalih 620 milijarda eura bilo bi u obliku jamstava. Na summitu je prihvaćen zahtjev Njemačke, na koju otpada najveći dio tereta, da zemlje članice uplate svoje doprinose u razdoblju od pet godina, počevši od 2013. godine.
Tri isplate tijekom tri naredne godine
Prvotno je bilo dogovoreno da zemlje članice trebaju uplatiti polovicu svoga doprinosa do 1. srpnja 2013. godine, a drugu polovicu u tri isplate tijekom sljedeće tri godine.
Odluka o povećanju stvarnog zajmodavnog kapaciteta EFSF-a na 440 milijarda eura bit će potvrđena u lipnju, dodao je Van Rompuy. EFSF na papiru raspolaže s 440 milijarda eura, ali njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosi tek 250 milijarda, jer preostali dio otpada na jamstva kako bi fond imao najviši kreditni rejting. Dogovoreno je da se njegov stvarni zajmodavni kapacitet poveća na 440 milijarda, ali će to morati čekati novu vladu u Finskoj.
Van Rompuy je na konferenciji za novinare istaknuo da mjere koje se tiču gospodarstva nisu donesene, 'kao što se neki boje' radi demontiranja države blagostanja i socijalne zaštite. 'Upravo obratno, cilj mjera je njihovo spašavanje. Mi želimo osigurati dovoljnu konkurentnost gospodarstva kako bi ono moglo stvarati nova radna mjesta i održati životni standarda svih naših građana. O tome je samo riječ', rekao je Van Rompuy.
U četvrtak su u Bruxellesu prije početka summita sindikati organizirali velike demonstracije protiv najavljenih mjera, tražeći "pakt za solidarnost" umjesto 'pakta za euro', koji po njima predviđa kresanje stečenih socijalnih prava. (HIna)
