Ugledni akademik iz Sarajeva upozorava na opasnu stranu masovne navale Arapa na nekretnine u BiH

Sve masovnija prodaja zemljišta u Bosni i Hercegovini tvrtkama i osobama iz arapskih zemalja za Bosnu i Hercegovinu može predstavljati ozbiljan dugoročni problem, a nejasno podrijetlo novca kojim se to čini postalo je predmetom zanimanja bosanskohercegovačkih policijskih i obavještajnih agencija, prenijeli su u četvrtak lokalni mediji.

Pročitajte i ovo nedugo nakon tragedije Građani strahuju zbog gradnje na planini: "Ovo je ozbiljan problem, samo da se ne ponovi užas iz Jablanice" On sve demantira Gradonačelnik prevario HGSS-ovce za desetke tisuća eura? Kako je zapeo dubrovački Camino

Reagirajući na sve rašireniju prodaju zemljišta Arapima u BiH, ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Esad Duraković u autorskom je tekstu za lokalne medije upozorio kako ova utrka za nekretninama i novcem može imati pogubne posljedice po budućnost BiH.

Masovnu navalu Arapa na nekretnine u BiH opisao je kao "jednu posebnu strategiju čiji se krajnji učinci ne vide sada ali će se vidjeti kada bude prekasno". "Vjerujem čak da se ovdje radi o nekoj vrsti projekta", napisao je akademik Duraković, profesor arapskog jezika i književnosti.

Rasprodaja imovine BiH

Upozorio je kako nisu u pitanju nikakve produktivne investicije niti razvitak turizma nego jednostavna rasprodaja najvrijednijega što BiH ima.

Duraković upozorava kako masovno naseljavanje Arapa u BiH može imati pogubne posljedice po opstanak te države koja i sada ima brojne protivnike, a secesionisti poput Milorada Dodika jedva čekaju dodatne argumente za svoje teze o nemogućnosti održanja BiH kao države.

Nije isto, drži Duraković, kada Arapi kupuju nekretnine, primjerice, u Londonu i kada to čine u razmjerno malenoj BiH u kojoj žive kozmopolitiski orijentirani muslimani koji već godinama imaju problema s različitim samozvanim "misionarima islama".

"Kada se naseli mnogo Arapa/muslimana – i to na najuvjerljiviji način naseljavanja, masovnom kupnjom zemljišta – realno je očekivati da će dodikovska politika imati dodatni, 'konačni'argument za secesionizam (imat će ga i ekstremna hadezeovska strana) jer – neće htjeti da žive u 'muslimaniji', u zemlji čiji je jedan entitet prenapučen selefijama, paradžematima, ahmedijama, šijitima, i u kojima su – uz sve to – Arapi pokupovali čitava područja.

O tom trenutku budućnosti valja misliti, o budućnosti naše djece, a ne o tome koliko su ovog ljeta stranci ostavili novaca na Baščaršiji i koliko su cijenama zemljišta profitirali naši seljaci ili općinari", poručio je akademik Duraković.

Upozorenje nakon provjere poslovanja tvrtki

Njegovo upozorenje uslijedilo je neposredno nakon što je Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH počela provjere poslovanja tvrtki koje se pojavljujuću kao kupci zemljišta.

Državljani arapskih zemalja nemaju mogućnost izravne kupnje nekretnina u BiH no ta je zakonska zapreka "riješena" tako što to u njihovo ime čine ovlaštene tvrtke koje raspolažu milijunima eura.

Slobodan Ujić, ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH, potvrdio je za regionalnu televiziju N1 kako je 108 takvih tvrtki registriranih u BiH čiji su vlasnici strani državljani predmetom posebnih provjera. 71 takvu tvrtku vode Kuvajćani, 13 Libijci, 10 Sirijci a dvije državljani Katara.

Paravan za 'pranje novca'?

Provjere su pokazale kako ima osnova za sumnju kako su brojne takve tvrtke zapravo paravan za "pranje" novaca. "Našli smo puno, puno fiktivnih tvrtki", kazao je Ujić pojašnjavajući kako je 99 posto tvrtki koje trguju nekretninama zapravo registrirano s osnivačkim kapitalom od dvije tisuće konvertibilnih maraka (tisuću eura) a u međuvremenu su kupile zemljište ili zgrade vrijedne i po 600 ili 700 tisuća KM.

"Pomislili smo da se radi o kaznenim djelima pranja novca i utaje poreza", kazao je Ujić.

Zbog sumnje u umiješanost u nezakonite poslove iz BiH je u proteklih pet mjeseci protjerano deset stranih državljana.

Problem je postao toliko ozbiljan da su se u provjere uključili i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ali i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA). (Hina)