Zajednički odgovor Europe na izbjegličku krizu još uvijek se čeka. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker sutra će u Europskom parlamentu održati govor o stanju Unije, u kojem će sigurno biti riječi o imigrantima.
Pročitajte i ovo
Kako doznajemo konkretnog plana neće biti, ali određenih smjernica hoće. Vrlo vjerojatno će na sutrašnjem sastanku biti riječi o sustavu kvota, kojim bi se trebalo pomoći zemljama poput Mađarske, Italije i Grčke, na kojima je najveći pritisak migrantske krize.
Posljednjih se tjedana puno govorilo o brojkama, pa je tako, primjerice Hrvatska, isprva trebala primiti oko 500, pa onda oko tri tisuće, a sada se priča o oko tisuću migranata. Sve su to neslužbene verzije plana, na kojem Europska komisija jos uvijek radi.
'Europa mora naći pravi, adekvatan odgovor kako ljude udomit, raspodjelit. Priuštiti im bolje uvjete života nego što su imali u zemljama odakle su pobjegli. Jednako tako mora osigurati sigurnost tih koridora kojim ljudi bježe iz svojih zemalja. Dakle preko zemalja koje su na ruti. I na kraju krajeva pravi odgovor bi bio kako pomoći zemljama odakle su došli, da se doista dokine ratno stanje, neimaština', rekao je europarlemantarac Tonino Picula.
'Očekujem od predsjednika Komisije Junckera da sutra u izvješću o stanju Unije da jedan cjeloviti pregled mogućih političkih djelovanja Unije koji će imati i svoju proračunsku dimenziju i koji će na human način, na solidaran način pristupiti problemu velikoga izbjegličkoga vala', kazao je europarlamentarac Andrej Plenković.
Točan datum nije poznat, ali jasno je da ga treba dogovoriti što prije. Razmjeri krize su ogromni, govorimo o stotinama tisuća ljudi. No, jasno je i da će dogovor 28 članica biti jako težak. U svibnju je Komisija predlagala razmještanje 40 tisuća migranata iz Italije i Grčke. Dogovor nije postignut. Vidjet ćemo hoće li biti postignut sada, kada se spominje brojka od 120 tisuća ljudi.
Merkel poslala snažnu poruku
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je u utorak da zemlje Europske unije moraju pronaći zajedničko rješenje za izbjegličku krizu a ne prijetiti jedna drugoj u slučaju da netko neće surađivati.
"Ja osobno mislim da ne trebamo jedni drugima prijetiti", rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Stefanom Lofvenom u Berlinu.
"Trebamo razgovarati u duhu međusobnog poštovanja".
Dodala je da Europa treba razgovarati o reformi politike azila jer ni Grčka niti Italija ne mogu primiti sve izbjeglice koji tamo stižu.
Merkel je dodala da Europa treba zajednički sustav za rješavanje pitanja azila te se složiti o obvezujućim kvotama o raspodjeli izbjeglica na kontinentu.
MIGRANT KOJI IMA DRUGAČIJU PRIČU Od Sirije do Švedske stigao 'prvom klasom'
"Zajednički sustav azila ne smije samo postojati na papiru već i u praksi - to kažem jer taj sustav utvrđuje minimalne standarde za prihvat izbjeglica i zadaću registracije".
Prijedlog o kvotama raspodjele 120.000 izbjeglica u Europi koji u srijedu treba iznijeti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker Merkel je nazvala samo prvim korakom.
"Pozdravljamo prijedlog Jean-Claude Junckera kao prvi važni korak", rekla je, ali dodala da u konačnici Europa treba otvoren sustav kvota.
Juncker bi u srijedu trebao pred Europskim parlamentom predložiti sustav kvota po kojima će biti raspoređeno 120.000 izbjeglica koji se trenutno nalaze u Grčkoj, Italiji i Mađarskoj.
BiH se priprema za izbjeglice, strahuje od mađarskog zatvaranja granice
Vlasti Bosne i Hercegovine pripremaju se za situaciju u kojoj bi Mađarska u cijelosti zatvorila svoju granicu za svaki prolazak izbjeglica i migranata, što bi tisuće ljudi natjeralo da potraže novi pravac kojim bi dospjeli do zapadnoeuropskih zemalja, potvrdio je u utorak u Sarajevu ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
On je novinarima kazao kako Vijeće ministara BiH planira usvojiti poseban plan mjera za suočavanje s izbjegličkom krizom, a pritom imaju u vidu faktore koji mogu dodatno destabilizirati područje zapadnog Balkana koje izbjeglicama i migrantima sada služi kao glavni i najvažniji tranzitni koridor.
"Ulazi se u hladno vrijeme i zimu i izbjeglice više neće moći boraviti u improviziranim prihvatilištima, a postoje ozbiljne naznake da će Mađarska zatvoriti koridor pa će oni onda krenuti prema BiH", kazao je Mektić.
UNHCR: Europa treba 'zajamčen sustav preseljenja' sirijskih izbjeglica
Dodao je kako je nemoguće predvidjeti o kojem bi se broju izbjeglica radilo, no vlasti BiH moraju se pripremiti na poduzimanje i sigurnosnih i humanitarnih mjera.
"Sigurnosna komponenta bitna je kako bi se identificirali pojedinci koji mogu biti sigurnosna prijetnja, a druga komponenta je humanitarna, jer izbjeglice trebaju smještaj, hranu i zdravstvenu skrb", kazao je Mektić.
Istaknuo je kako BiH pa ni sve druge države regije ne mogu riješiti ovaj problem.
"Konačno rješenje tog problema je na Europskoj uniji. Želimo biti dio rješenja, no ne vidim mogućnost da mi možemo riješiti problem dvjesto, tristo tisuća ili pola milijuna izbjeglica.
U Ministarstvu sigurnosti ocjenjuju kako će eventualni pojačani priliv izbjeglica dodatno zakomplicirati i problem trgovine ljudima.
"Trgovina ljudima bila je problem i prije ove krize a ona će je samo pojačati", kazao je Mektić.
SAD razmatra niz mjera za izbjegličku krizu
Američka administracija razmatra niz mjera kao odgovor na svjetsku izbjegličku krizu, uključujući i one oko razmještaja izbjeglica, rekao je u utorak glasnogovornik Bijele kuće Peter Boogaard.
"Također smo u stalnom kontaktu sa zemljama na Bliskom istoku i u Europi koje su pod velikim pritiskom zbog povećanog priljeva izbjeglica", rekao je Boogaard u izjavi poslanoj elektroničkom poštom.
Dok Europa stenje pred desecima tisuća izbjeglica iz Sirije, sve je više onih koji kritiziraju SAD zbog sporosti reakcije.
No u ponedjeljak su se stotine Amerikanaca ponudile da prime sirijske izbjeglice u svoje domove, napominjući u internetskoj peticiji da bi SAD morale prihvatiti veći broj migranata koji bježe pred ratom u Siriji.
Europske zemlje pripremaju se za dolazak novih migranata
Gotovo 1.300 ljudi potpisalo je peticiju na internetskoj stranici MoveOn.org kojom se poziva SAD na ukidanje postojećeg ograničenja o broju sirijskih izbjeglica koji smiju ući u tu zemlju.
SAD su dosad primile oko 1.500 izbjeglica, a podaci UN-a pokazuju da je od izbijanja građanskog rata 2011. Siriju napustilo 4 milijuna ljudi.
Potpisnik peticije iz Indiane Everett Shattuck rekao je da je primanje izbjeglica u vlastiti dom dio američke tradicije u iskazivanju dobrodošlice useljenicima.
"Uz to, moramo preuzeti barem malo odgovornosti za to zbog naših promjena režima na Bliskom istoku. Većina ovih izbjeglica rezultat su upravo toga", rekao je Shattuck, aludirajući na američku invaziju na Irak 2003.
Interventni tim HCK-a ide u Makedoniju pomoći izbjeglicama
Prvi kombi pomoći i prvi interventni tim Hrvatskog Crvenog križa (HCK) u srijedu će krenuti za Makedoniju gdje će pomagati kolegama iz Makedonskog Crvenog križa u radu s izbjeglicama, najavio je HCK.
Članovi interventnog tima HCK-a krenut će u srijedu ujutro, u 6 sati, ispred zgrade Crvenog križa. Kombi će prevoziti setove za prvu pomoć, budući da izbjeglice dolaze s površinskim ranama.
Dosad je, putem žiro računa i donatorskog telefona, prikupljeno oko 218.000 kuna, te su za taj novac osigurani proizvodi koji kreću za Makedoniju.
Interventni timovi HCK-a zadnji put su pomagali svojim kolegama lani tijekom poplava u Bosni i Hercegovini u Brčkom i Orašju. Volonteri i djelatnici HCK-a pomagali su i u drugim područjima u svijetu, primjerice na Haitiju.
HCK je s edukacijom interventnih timova počeo 2009., po uzoru na slične timove Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Na taj se način ekipe osposobljavaju za djelovanje u katastrofama i izvanrednim situacijama. Svaki član pritom usvaja osnovna znanja iz prve pomoći, psihosocijalne podrške, sigurnosti i samozaštite te komunikacije, a potom se specijalizira za neko od tih područja.
UNHCR: ove godine preko Sredozemlja u Europu će stići 400.000 migranata
UNHCR predviđa da će ove godine preko Sredozemlja u Europu stići 400.000 izbjeglica, a sljedeće bi ih godine moglo biti i 450.000 i više, kaže se u dokumentu koji je agencija objavila u utorak.
"Godine 2015. UNHCR predviđa da će oko 400.000 novih izbjeglica zatražiti međunarodnu zaštitu u Europi preko Sredozemlja. Godine 2016. taj broj bi mogao biti 450.000 ili više", kaže agencija.
Dodaje da je preko 366.000 ljudi već stiglo ove godine do Europe.
Agencija je također upozorila da Europa mora ponuditi zajamčeno preseljenje sirijskih izbjeglica s obzirom da rekordan broj njih odlazi u Makedoniju i Grčku zbog teške situacije u njihovoj domovini i okolnim zemljama.
"Ovotjedne rasprave u Europi odvijaju se dok vrijeme još više pritišće jer je očito da Njemačka ne može biti rješenje za europski problem", kazala je na novinskoj konferenciji u Ženevi glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming.
Ona je pozdravila izdvojene ponude koje su u ponedjeljak iznijele Velika Britanija i Francuska vezano za prihvat većeg broja sirijskih izbjeglica, no kazala je da prihvatni centri moraju biti ustanovljeni i u zemljama poput Grčke i Mađarske.
Britanski premijer David Cameron obećao je u ponedjeljak da će Velika Britanija primiti do 20.000 izbjeglica iz Sirije u idućih pet godina, odgovarajući time na sve glasnije zahtjeve javnosti da Velika Britanija pomogne tim nesretnim ljudima.
Francuski predsjednik Francois Hollande potvrdio je u ponedjeljak da će Francuska primiti 24.000 izbjeglica u okviru planova Europske unije da ih prihvati više od 120.000 u sljedeće dvije godine.
Nizozemska će primiti izbjeglice ali samo privremeno
Nizozemska želi načelno prihvatiti jedan dio izbjeglica koji stižu u Europu, ali samo kao privremeno rješenje, kazala je vlada u utorak.
Dugoročno, ono što je potrebno je izgraditi bolje prihvatne centre za izbjeglice u blizini zona sukoba, te je u tu svrhu zemlja spremna donirati 110 milijuna eura kako bi se poboljšali kapaciteti u Siriji i oko nje.
Koalicija premijera Marta Ruttea gotovo se raspala u travnju upravo zbog politike azila o kojoj bi u četvrtak trebao raspravljati nizozemski parlament.
U vladinom priopćenju objavljenom u utorak ne kaže se koliko je Nizozemska voljna prihvatiti izbjeglica.
Istraživanje javnog mišljenja objavljeno ovaj tjedan pokazuje da se 54 posto glasača protivi prihvatu više izbjeglica nego što se zemlja već ranije obvezala primiti.
Sirija opovrgnula tvrdnje da su na njezinu teritoriju ruski vojnici
Sirijski režim zanijekao je nazočnost ruskih vojnika i njihovog vojnog djelovanja na svojem teritoriju, odgovarajući tako na izraze američke zabrinutosti zbog mogućeg angažmana Moskve u toj ratom pogođenoj zemlji.
"Nema baš nimalo istine u onome što se govori posljednjih dana. Nema ruskih vojnika, nema ruskih vojnih aktivnosti ni na kopnu, ni na moru, ni u zraku", izjavio je sirijski ministar informiranja Omran al-Zobi TV postaji al-Manar koju vodi libanonski Hezbolah, saveznik sirijskog režima.
"Riječ je o izmišljotini zapadnih i arapskih obavještajnih službi kako bi se stvorio dojam... da je sirijska država toliko oslabljena da mora zatražiti izravnu pomoć od prijateljskih zemalja", rekao je, misleći na Rusiju, glavnog zagovaratelja Damaska od izbijanja proturežimske pobune u ožujku 2011.
U subotu je američki državni tajnik John Kerry svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu prenio američku zabrinutost glede mogućeg vojnog angažmana Rusije u Siriji koji bi mogao "dovesti do eskalacije sukoba".
Rusija kritizira europsko ponašanje izbjegličkoj krizi
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je kritizirao politiku Europske unije glede izbjegličke krize i naznačio da je Unija kriva za "razbuktane" sukobe koji su prouzročili masovne migracije.
"Zemlje koje su odgovorne za razbuktane sukobe trebaju imati veliku odgovornost za dostavu humanitarne pomoći njihovim žrtvama", rekao je Lavrov, a prenosi ruska državna novinska agencija RIA Novosti.
Lavrov se u Moskvi sastao s podpredsjednicom Europske komisije Kristalinom Georgijevom i pritom joj rekao da "mehanički pristup" Europske unije, bacanje novca na problem izbjeglica, neće riješiti problem.
Unija trenutačno pokušava izići na kraj s velikim brojem ljudi koji bježe iz kriznih žarišta na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) procjenjuje da je u EU ove godine pristiglo više od 350.000 ljudi.
Rusija se snažno protivila svrgavanju libijskog čelnika Muammara Gaddafija što je podupirao Zapad, kao i invaziji na Irak pod vodstvom SAD-a te sadašnjoj potpori pobunjenicima u Siriji.
Vakuum moći koja nastaje u tim sukobima omogućila je da radikalne militantne skupine preuzmu znatan utjecaj, a posebice se to odnosi na terorističku skupinu Islamsku državu u Siriji i Iraku.
Rusija je posljednjih tjedana pojačala svoju ulogu posrednika u sirijskom sukobu, pri čemu pokušava zaštititi sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, jednog od najbližih ruskih savjetnika na Bliskom istoku.
Ruski je predsjednik Vladimir Putin prošlog tjedna rekao novinarima da sirijske izbjeglice koje stižu u Europu uglavnom bježe od Islamske države, a ne od Assadova režima.
Ruska žestoko podupire prorusku pobunu na istoku Ukrajine, koja je izbila prošle godine nakon što je svrghut proruski predsjednik u Kijevu.
Rusija je prihvatila više od 600.000 izbjeglica iz Ukrajine, izvijestila je u travnju ruska državna agencija TASS, pozivajući se na podatke Ujedinjenih naroda.
Francuska tvrdi da bi prihvaćanje svih izbjeglica predstavljalo pobjedu IS-a
Francuska je u utorak na skupu o izbjegličkoj krizi upozorila da bi bila greška kad bi Europa prihvatila sve izbjeglice koje su progonili militanti Islamske države u Siriji i Iraku i pozvala na plan koji bi omogućio očuvanje raznolikosti Bliskog istoka unatoč krizi.
Predstavnici oko 60 država, uključujući i ministre iz Iraka, Jordana, Turske i Libanona, okupilo se u utorak u Parizu kako bi se dogovorili o mjerama u cilju olakšanja povratka izbjeglica, poticanja vlada iz toga odručja da uključe manjine u politički život i osiguranje da krivci za zločine protiv čovječnosti ne prođu nekažnjeno.
"Vrlo je teško, ali kad bi sve te izbjeglice došle u Europu ili negdje drugdje, onda bi Daesh pobijedio", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius radiju RTL, upotrijebivši arapski naziv "Daesh" za Islamsku državu.
"Cilj (ove konferencije) jest da Bliski istok ostane Bliski istok, a to znači raznolika regija s kršćanima, jezidima...", dodao je.
Fabius je nakon konferencije napomenuo da je više zemalja najavilo financijski doprinos idućih mjeseci za projekte od obnove infrastrukture do rekonstrukcije temeljnih službi ili uvježbavanja policijskih snaga.
Francuska je prema njegovim riječima odlučila dati dodatnih 25 milijuna eura za pomoć povrh 100 milijuna što ih je već dala. Novac će se iskoristiti za projekte poput uklanjanja mina u kurdskom gradu Kobaniju u Siriji ili gradnju kuća u Erbilu u autonomnoj kurdskoj regiji u Iraku.
Reagirajući na poziv UN-a na snažniju pomoć susjednim zemljama, Fabius je rekao da će se 15 milijuna eura odvojiti za izbjegličke logore u tome području.
"Postoji hitna humanitarna potreba", poručio je francuski predsjednik Francois Hollande otvarajući konferenciju.
"Ukoliko ne ponudimo dodatnu pomoć zemljama koje prihvaćaju (izbjeglice), ako snažnije ne podupremo obitelji u tim izbjegličkim logorima ili su premještene u susjedne zemlje, u tom slučaju neće biti samo tragedija... nego će biti i egzodus", rekao je Hollande.
Francuska je u utorak pokrenula izviđačke letove iznad Sirije, s izgledom da sudjeluje u zračnim napadima na IS.
Francuska namjerava u iduće dvije godine primiti 24.000 sirijskih izbjeglica iz logora na Bliskom istoku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
