1. Rusi i Amerikanci pucali su jedni na druge u Koreji
Pročitajte i ovo
U korejskom ratu, piloti SAD-a službeno su letjeli u borbama protiv kineskih i korejskih pilota, ali znali su da se među njima nalaze i Sovjeti. 1952. godine broj sovjetskog osoblja u Koreji popeo se na 26.000, a među njima su bili i piloti i zračna obrana, piše military.com.
Obje strane su skrivale činjenicu da su sovjeti uključeni pa ni jedna zemlja nije bila prisiljena ući u širi rat. Američke snage nisu izvijestile da su čuli ruski prilikom presretanja signala neprijatelja, a Rusi su oblačili kineske uniforme.
2. Ruska protuzračna obrana rušila je američke avione u Vijetnamu
Kao u Sjevernoj Koreji, Rusija je željela utjecati na ishod rata u kojem je bio SAD, ali nisu željeli slučajno izazvati novi rat. Stoga su tvrdili da sovjetske trupe nisu prisutne, već samo da su poslali neke stručnjake, a nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. napokon su priznali da su u Vijetnam poslali 3.000 trupa kako bi zaustavili američke zračne napade. U američkim bombardiranjima poginulo je 13 ruskih vojnika.
'Pogledajte na kartu, Rusija ne treba povećavati teritorij niti uzimati tuđe resurse'
3. Kubanska raketna kriza
Tijekom kubanske raketne krize obje strane su imale generale koji su tražili izgovor kako bi vodili konvencionalni ili nuklearni rat. Dvanaesti dan krize bio je najvjerojatnije najgori s četiri različita incidenta koja su gotovo 'zapalila vatru'. Nakon nekoliko incidenata situacija se pogoršavala, a Kennnedy i Hruščov izazili su zabrinutost da je rat neizbježan. Robert Kennedy je poslan u sovjetsko veleposlanstvo da razgovara s ambasadorom te su došli do dogovora koi je okončao sukob.
4. Tenkovi u Berlinu
Nakon što je istočna Njemačka više puta pokušala blokirati pristup zapadnih diplomata istočnom Berlinu, general Lucius Clay poslao je deset tenkova i tri oklopna vozila na glavni prijelaz za američke diplomate – kontrolnu točku Charlie. Sovjeti su odgovorili slanjem oklopnih vozila na kontrolne točke i tenkovi su bili upereni jedni u druge 16 sati.
Ni jedna strana nije se željela boriti za Berlin, pa su Moskva i Washington otvorili komunikacijske kanale i okočale napetost.
5. Nuklearni lažni alarmi uzrokovali su pravi rat gotovo četiri puta
U četiri različita incidenta u Hladnom ratu, nuklearni rat gotovo je počeo zbog tehničkih pogreški i lažnih alarma.
Prvo se to dogodilo 1979., a potom i 1980. Američki su kompjuteri uslijed tehničkih pogreški pokazivali da je počeo sovjetski raketni napad.
Treći incident dogodio se u rujnu 1983. Kada je sovjetski satelit očitao refleksiju sunčevih zraka kao američki raketni napad. Četvrti se dogodio 1995., kada se na ruskom radaru lansirana norveška znanstvena raketa učinila sličnom nuklearnoj.
6. NATO-ova igra rata gotovo se pretvorila u pravi
Able Archer 83 bila je NATO-ova vježba, u studenom 1983. Kako bi vježbali za konvencionalni i nuklearni rat sa Sovjetskim Savezom. U vježbi je sudjelovalo 19.000 američkih trupa i bila je toliko velika da je Sovjetski savez bio uplašen da je to samo paravan za pravi napad. Bili su posebno osjetljivi jer se dogodio nakon lažno alarma u rujnu 1983. Sovjeti su svoje trupe stavili na viši nivo pripravnosti. Srećom, nije bilo incidenata tijekom te vježbe koja je završila 11. studenog.
7. Sovjetska mornarica udarila je u američki brod u Crnom moru
1988. dva američka vojna broda testirala su teritorijalne vode Sovjetskog Saveza na način da su uplovili u osporavani teritorij. Sovjeti su tvrdili da je njihov teritorij 12 milja od obale, a SAD je priznavao samo tri. Sovjetska mornarica odgovorila je udarajući o američki brod. Kako bi spriječili američke helikoptere da uzlete, dva sovjetska helikoptera letjela su nad njima tijekom incidenta. Sva četiri broda bila su oštećena, a američki brodovi napsutili su to područje nakon jednog sata.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
