6 bolesti kojih bi se trebali 'bojati' više od ebole

Dok tjeskoba oko zaraze ebolom raste, PBS je razgovarao sa stručnjacima iz američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) te su ih upitali kojih se bolesti treba bojati više od ebole. Evo njihovih odgovora.

Enterovirus EV-D68

Pročitajte i ovo Za Dnevnik Nove TV Povećan broj intervencija hitne: Liječnik otkriva što činiti ako ste bolesni i kada im se javiti Respiratorne bolesti Dok se pandemija ponovo širi, liječnici poručuju: "Kapaciteti su nam preopterećeni"

Enetrovirusom se godišnje zarazi između 10 do 15 milijuna ljudi u svijetu, no enterovirus 68 je posve nova epidemija. Iako je otkriven još 1962. godine, trenutno ima svoju prvu pravu epidemiju.

SAD: Umro pacijent zaražen ebolom

Širi se poput obične prehlade, a u terminima bolesti koje su nam ispred nosa takoreći, EV-D68 postao je najvažniji virus. Barem u SAD-u.

Kako se zaštititi: Prati ruke često sapunom i vodom više od 20 sekundi prije trljanja očiju, diranja nosa ili usta. Izbjegavati bliski kontakt s bolesnim osobama. Prekriti usta tijekom kašljanja s maramicom ili rupčićem, a ne rukom. Dezinficirati površine, kao što su igračke i kvake na vratima. Ostati kod kuće ako ste bolesni.

Ospice

Ospice izaziva virus koji zapravo stvara infekcijurespiratornog sustava i koji je bio gotovo iskorijenjen početkom 60-ih godina 20. stoljeća pojavom adekvatnog cjepiva.

No, 2008. godine kombinacija prekomorskih putovanja i odluke roditelja da ne cijepe svoje djecu protiv ospica, uzrokovala je ponovnu pojavu tog virusa.

Bebe necjepljenih majki najviše su izložene riziku. Premalene su za cjepivo te im nedostaje i imunitet prenesen od majke na taj virus. Dosad je u 2014. godini zabilježeno više od 600 slučajeva ospica u SAD-u. Svi slučajevi su gotovo u pravilu djeca.

U rijetkim slučajevima djeca zaražena ospicama razviju i subakutni sklerozni panencefalitis (SSPE). Riječ je o rijetkoj neurološkoj bolesti koja se javlja godinama nakon zaraze ospicama. Prvi simptomi su pospanost i zaboravljivost, no bolest se dalje razvija u haluciniranje i napadaje. Većina SSPE pacijenata umire unutar jedne do tri godine od dijagnoze.

Kako se zaštititi: Cijepljenje djece dvaput, prvi put u dobi od 12-15 mjeseci, a nakon toga u dobi između 4 i 6 godina.

Hripavac

Slučajevi hripavca značajno su porasli u periodu od 2004. nadalje, a samo u SAD-u je u 2012. godini zabilježeno 48.277 slučajeva. Riječ je o najvećoj zabilježenoj brojci još od 1955. godine. Hripavac izaziva bakterija i počinje sa simptomima sličnim običnoj prehladi.

Suhi kašalj može potrajati i 10 tjedana, a neki pacijenti jednostavno poplave pokušavajući doći do zraka zbog učestalosti kašljanja.

Zaraza najteže pogađa djecu u dobi između 7 i 10 godina. Smrtnost je na sreću mala i iznosi svega 20 do 30 slučajeva na godinu.

Postoji cjepivo protiv hripavca, no ono nije više učinkovito kao nekad. Oko 2004. godine bakterija je mutirala pa je otad zabilježen i porast zaraza.

Kako se zaštititi: Regularne injekcije pomažu, ponajviše kod trudnica koje žele zaštititi svoju djecu. Majke mogu imunitet prenijeti i na novorođene bebe, što im pomaže u prvim mjesecima života. Štoviše injekcija u trećem trimestru trudnoće zaštititi će 90 posto novorođene djece, prema podacima CDC-ja.

Bakterije otporne na lijekove

Više od dva milijuna ljudi u SAD-u svake godine zaraze se bakterijama otpornima na antibiotike. CDC procjenjuje da najmanje 23.000 osoba umre od posljedica tih infekcija.

MRSA je jedna takva bakterija, koja ima i najveći postotak zaraza. CDC procjenjuje da se godišnje javlja oko 80.000 slučajeva zaraze MRSA-om u SAD-u. Ta se bakterija prenosi dodirom te kontaktom sa zaraženim materijalima, poput kirurškog pribora te respiratornih cijevi u bolnicama. Sukladno tome, bolnice su ujedno i najveći izvor zaraze MRSA-om, ali se zaraza u novije vrijeme širi i izvan njih.

Kako se zaštititi: Pranjem ruku, adekvatnom sanitarizacijom i korištenjem antibiotika.

Respiratorno sincicijski virus (RSV)

Do dvije navršene godine života, gotovo svako dijete preboljelo je RSV. Zašto je to onda problem? Za razliku od recimo gripe, za njega ne postoji cjepivo ili lijek. Taj se virus zadržava na površinama i do osam sati te se brzo širi kućanstvima, a pogotovo vrtićima. Kod starijih osoba i pušača, RSV može izazvati i upalu pluća, što može biti opasno po život.

Kako se zaštititi: Pranjem ruku, dezinficiranjem površina, Djeca spomenute dobi ne bi trebala biti izložena interakciji s osobama koje imaju simptome slične prehladi.

Gripa i upala pluća

Gripa i upala pluća idu ruku pod ruku i vjerojatniji su ubojice nego bilo koja druga zarazna bolest. Na CDC-jevoj ljestvici ubojica, gripa kotira visoko, odnosno na sedmom mjestu. Više od 53.000 osoba umrlo je od gripe i upale pluća u 2010. godini prema podacima CDC-ja, a to je samo u SAD-u.

Tragedija leži u tome što se većina tih smrti mogla izbjeći godišnjim preventivnim cijepljenjem.

Kako se zaštititi: CDC preporučuje da dojenčad do šest mjeseci starosti i osobe koje skrbe za pacijente uzmu cjepivo protiv gripe. Preporučuje se pokriti usta prilikom kašljanja te prati često ruke. Ako ste bolesni, ostanite kod kuće.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook