Vladina najava outsourcinga u javnom sektoru, odnosno da će zbog racionalizacije troškova prepustiti privatnicima djelatnosti čišćenja, održavanja, pranja i peglanja, pripreme hrane i pića, te prijevoza i zaštite, ponovno je posvadila socijalne partnere, a u Hrvatskoj dosad slabo poznatom i rijetko korištenom terminu "outsourcing" pridodala vrlo negativne konotacije.
Pročitajte i ovo
Gotovo da nije bilo političara, poslodavca, ekonomista, sindikalca, ali i čistačice, kuhara ili konobara koji proteklih tjedana nisu koristili riječ "outsourcing", a nakon izjave čistačice iz jedne zagrebačke škole - "Ja se ne bum dala 'autsorsati' i idem u prijevremenu mirovinu", ta je glagolska izvedenica ušla i u svakodnevni govor.
Outsourcing je u Hrvatskoj dobio negativno značenje nakon stalnih upozorenja i optužbi sindikalaca i dijela zaposlenih u javnom sektoru da će se kroz izdvajanje djelatnosti u kojima je trenutno zaposleno 26.000 ljudi mnogi od njih naći bez stalnog posla ili će, u najboljem slučaju, biti premješteni u privatna poduzeća koja se bave tim poslovima i time biti ostavljeni na "milost i nemilost" novim poslodavcima kojima je profit na prvome mjestu, a prava radnika su "mrtvo slovo na papiru".
Predstavnici Vlade i poslodavci, s druge strane, outsourcing brane kao dobar model koji državi nudi uštede, a zaposlenicima jamči posao i istu plaću i idućih pet godina, što je u sadašnjim ekonomskim okolnostima dobra ponuda za njih.
Sindikati stvaraju atmosferu da je nepoželjno raditi s privatnicima!
Što je outsourcing?
"Outsourcing" je engleska riječ koja se na hrvatskom najčešće prevodi kao "izdvajanje". To je model ugovaranja u kojem tvrtke ili javne ustanove radi poboljšanja produktivnosti ustupaju određene, uglavnom sporedne poslove (non core), vanjskim poduzećima koja se njima bave.
Prvom primjenom outsourcinga, koji se tada nije tako zvao, smatra se poslovni potez iz 14. stoljeća, kada su trgovci iz cijele Europe unajmljivali skladišta za svoju robu u Veneciji.
Od kada se termin outsourcing pojavio krajem 90-ih, uglavnom kao posljedica velikoga rasta IT kompanija, mnoge tvrtke počele su se baviti upravo tom granom poslovanja.
Poznati guru menadžmenta Tom Peters rekao je: "Do what you do best and outsource the rest", što bi značilo da svako poduzeće treba raditi ono u čemu je najbolje, a sve ostalo prepustiti tvrtkama specijaliziranima za te poslove.
To se geslo dobro uklapa u današnje poslovne trendove kojima je cilj optimizacija poslovanja, odnosno smanjenje troškova uz istovremeno povećanje ili zadržavanje zadovoljstva kupaca i kvalitete usluge.
Najviše se izdvajaju usluge logistike, upravljanja skladištima, čišćenja, kuhanja, posluživanja i pranja, IT-a i upravljanja ljudskim resursima.
Početkom ovog stoljeća, logističke usluge predane na upravljanje vanjskim pružateljima u SAD-u su iznosile između 12 i 14 posto, a u Europi, gdje je tradicija takvog poslovanja duža, i dvostruko više.
Outsourcing se mora dobro ugovoriti kako bi se zadržala razina usluge
Zagovaratelji outsourcinga ističu da je njegova glavna značajka efikasnost, odnosno smanjenje troškova uz uvjet da proizvod i usluga ostanu iste kvalitete. Zbog toga ugovori o prepuštanju dijela poslova moraju biti dobro pripremljeni, u suprotnom može doći do pada kvalitete.
Član uprave tvrtke "Logiko", koja se bavi poslovnim savjetima, Antonio Zrilić ističe da je za ugovaranje outsourcinga najbitnije utvrditi razinu usluge, no u našem se slučaju sve svodi na to kolike će plaće imati radnici koji iz javnog sektora pređu kod privatnika.
Apsolutno je važna zaštita prava zaposlenika koji se izdvajaju, i tu bi sindikati trebali odigrati ključnu ulogu, kaže Zrilić koji je nedavno organizirao seminar o outsourcingu.
U prošlosti su sindikati najviše jačali u vrijeme industrijskog razvoja, no stvari su se promijenile. Danas uglavnom zastupaju prava službenika, a ne ljudi koji proizvode, što je donekle razumljivo jer se nitko ne želi "tući" s privatnim poduzetnicima, napominje Zrilić.
Pravilo je da u krizi rastu potrebe za izdvajanjem pojedinih djelatnosti, a nakon što kriza prođe mnogi se ponovno odlučuju sami baviti poslovima koje su u krizi unajmljivali.
Rastu prihodi tvrtki koje se bave outsourcingom
U Hrvatskoj nema preciznih podataka o broju tvrtki koje se bave outsourcingom, niti se zna njihova ukupna zarada i broj zaposlenih, no dostupni podaci pokazuju da, primjerice, poduzećima koja se bave čišćenjem, kao i zaštitarskim tvrtkama, ili onima koje se bave komercijalnim, tehničkim i infrastrukturnim upravljanjem objektima, već nekoliko godina rastu prihodi.
Sve su to vrlo uspješne tvrtke, koje iz godine u godinu povećavaju svoje prihode, razvijaju poslovanje i zapošljavaju sve više radnika, čulo se na seminaru o outsourcingu.
Kada je riječ o hrvatskim javnim institucijama, outsourcing koristi Središnji registar osiguranika (REGOS), koji u svojoj organizacijskoj strukturi koristi umreženje outsourcing partnera.
Mrežna organizacija je odgovor na sve složenije uvjete poslovanja i potrebu smanjenja troškova maksimalnim iskorištavanjem postojećih ljudskih i tehničkih kapaciteta, ističu u REGOS-u.
Većina država članica EU izdvojila je uslužne djelatnosti iz javnog sektora. U Velikoj Britaniji prihodi od tih poslova iznose oko 25 milijardi eura, u zemljama Beneluxa 21 milijardu, u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj oko 17 milijardi, a u državama s juga Europe oko 16 milijardi eura, pokazuju podaci Hrvatske udruge poslodavaca.
Kao primjer dobrog izdvajanja pomoćnih poslova iz javne uprave, te odlične suradnje sindikata, Vlade i poslodavaca, u HUP-u navode Italiju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
