458420
458420
458420
458420
458420

IZNENAĐENJE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI Iz svinjca je nastalo sve što sada oduševljava turiste

U blizini Stankovaca u zadarskoj županiji posjetitelje čeka iznenađenje sa spletom kamenih dvora i ozelenjelog obrađenog tla te stajama, nazvano "Kuća dalmatinskog pršuta" i OPG Roca. I neobičan domaćin Ante Roca s obitelji.

 
 
 
 

Dok svi u zaleđu na kršnoj zemlji čeznu dočepati se mora, Ante Roca je Vodice zamijenio gojenjem prasaca u Velimu.

''Nastavljajući dugogodišnju obiteljsku tradiciju rada u turizmu, odlučili smo da na vlastitom zemljištu izgradimo farmu za prirodni uzgoj svinja, kao temelj vlastite pršutane i proizvodnje vrhunskih suhomesnatih proizvoda. Osluškujući reakcije naših kupaca, širenje ponude na ugostiteljsku bilo je prirodni nastavak naših aktivnosti, tako da danas na imanju imamo farmu svinja, sušaru s preradom pršuta i suhomesnatih proizvoda na tradicionalni dalmatinski način, vinograd s biranim sortama grožđa, smokovik, peradarnik, maslinik s rijetko viđenim, i posebno rađenim kamenim stolovima, za kojima odjednom možemo ugostiti 230 gostiju, etno-muzej, trgovinu i kao krunu svega - dalmatinsku konobu s kaminima, klimatiziranu i ugodnu ljeti i zimi, sa 110 sjedećih mjesta.'', kažu domaćini, piše Zadarski list.

Specijaliteti s "domovnicom"

Na 6.000 četvornih metara stane štošta. Kameni stolovi na vrtu-terasi imaju prirodni hlad - gusto posađene masline koje su ove godine lijepo rodile. Naokolo niz kamenih povezanih zdanja - konoba, etno kutak, podrum, prodavaonica, naravno kuhinja, komini, roštilj, peke, ražanj, jer osim što se ovdje proizvodi ovdje se hrane i spreme onako po starinski i domaći, ali s puno znanja o modernosti i željama modernih nomada. Tako da bi se ono što se kod Roce pojede i popije mogli nazvati "hrana s domovnicom".

Kameni dvori nisu za smještaj već za rad i ugostiteljstvo i priču o dalmatinskom zaleđu i nasljeđu.

Uz tamošnje specijalitete,  može se kušati i mlado ulje s divnim, upravo pečenim kruščićima, oplemenjenim dalmatinskim mirodijama, a i vino iz vinograda pod kamenim zdanjem. I vino je ovdje izraslo u vinogradu pod trgom i kamenim dvorima. Pa pod njim bazenčić i patke i guske, a bogme i sve rjeđe u nas viđene biserke ili morke, kokošje srodnice iz Afrike, a koje imaju jaja - bez kolesterola.

Ante je posebno ponosan što su majstori po preporuci uspjeli napraviti svinjce tako da, osim kad dođeš pred njih i pred otvorena vrata, vonj ne osjetiš, a u što smo se i sami uvjerili. A gore na trgiću od tri kamene kuće spletene po starodalmatinski ni pod kojim uvjetima vonj ne može stići.

Od svinjca do stola

Ovdje gosti sa svih strana svijeta mogu doći i vidjeti tov svinja, potom sušaru i podrum, masline i maslinovo ulje, vinograd i vino i sve to onda združiti u hladu maslina za kamenim stolom, a grupu će dočekati i muzika i veselica, a mogu i sami zapjevati. Roca je snimio dušu krša, loze, masline i dalmatinskog čovjeka i združio to slučajno ili namjerno sa studijama o doživljajnom turizmu, turizmu doticaja sa stvarnim životom i oćeš nećeš - od primorskog gospodina i gizdelina postao kotarski domorodac.

''Kad sam krenuo u papire, a ne znam bi li to više ikad ponovio i tolike ih godine ganjao, svi su mislili da ću otvoriti noćni klub'', kazuje, no njemu je noćnih klubova bilo dosta.

Pa je umjesto na vino i ulje, čemu se ipak daleko veći broj ljudi vratio, Ante krenuo od pršuta - a za kojeg moraš imati dobrog prasca. Pa je nastao svinjac i iz svinjca sve ovo što sada oduševljava goste.

I Roca je tako simbolično zatvorio krug predaka. Od škrtog polja i blaga s krša, od kojeg su preci bježali, preko primorskog turizma u već proslavljenim Vodicama - zavrnuo natrag. Za njim su vođeni upravo onim što današnji gost hoće - izvornost i prirodnost, u istom pravcu okrenuli i gosti.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se