Pročitajte i ovo
Nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za Dnevnik Nove TV izjavila kako neki hrvatski veleposlanici rade protivno državnoj politici, postavlja se pitanje je li njena izjava neprimjerena i treba li Predsjednica odnose s diplomatima rješavati na drugačiji način. Osude stižu od bivše administracije, ali i struke.
"Učinkovitost nekih od tih veleposlanika je vrlo niska, za neke se niti ne čuje. Oni rade protiv državne politike, neki su zaostali u nekim drugim vremenima, gdje misle da je Hrvatska još uvijek kandidatkinja u EU i NATO-u". Ovako je predsjednica Grabar-Kitarović iskazala nezadovoljstvo radom hrvatskih veleposlanika.
Vrlo teška optužba
Ako se pita bivšeg predsjednika Ivu Josipovića, to je potpuno neprimjereno. "Reći da mnogi veleposlanici zapravo rade protiv svoje države je vrlo teška optužba. Bilo bi puno primjerenije, ako to smatra, da ispravak takve politike radi ne pod navodnicima opanjkavanjem veleposlanika u medijima, nego da naprosto razriješi one veleposlanike za koje smatra da ne rade dobro posao", kaže Josipović, a njegovo mišljenje dijeli i Joško Klisović, zamjenik bivše ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić.
"Prozivanje vlastitih veleposlanika od strane šefa države u medijima je nešto što je nečuveno u diplomatskoj praksi. Nisam čuo da je ijedan šef države, bilo koje druge države u svijetu napravio tako nešto. Imate veleposlanstvo, date im zadatak i rokove i očekujete da se to izvrši. Ukoliko se to ne izvrši, tada možete razmišljati o sankcijama takvom veleposlaniku", kaže Klisović.
Na pitanje je li pogriješila zbog načina na koji je otišla u SAD i iskomunicirala taj put, Predsjednica se dotaknula i veleposlanstva u Washingtonu. "To je bio put koji je dogovoren nekoliko dana ranije, kad sam zaključila da naše veleposlanstvo u Washingtonu ne radi svoj posao, a da ga netko treba odraditi", rekla je Grabar-Kitarović.
Napad na Paru
Josipović i Klisović to vide kao napad na hrvatskog veleposlanika u SAD-u, Josipa Paru.
"Gospodin Paro je, po mom sudu, jedan vrhunski diplomata, ali moguće je da gospođa predsjednica nije zadovoljna i onda je u dogovoru s vladom trebala gospodina Paru razriješit dužnosti", kaže Josipović.
Klisović kaže da je Paro bio veleposlanik i pod HDZ-ovom i pod SDP-ovom vladom. "Mislim da je to jedan profesionalac koji profesionalno odrađuje svoj posao. Ustvari mi nisu jasni razlozi zbog čega Predsjednica tako javno napada gospodina Paru, a ona javno nije kazala koji su razlozi zbog kojih ga napada", kaže Klisović.
Profesor Tihomir Cipek, politički analitičar, u svemu vidi pokušaj obračuna s izvršnom vlasti. "To izgleda kao jedna vrst obračuna s drugim čimbenikom i zapravo pravim čimbenikom vanjske politike, a to je premijer koji određuje i imenuje veleposlanike. Očito se tu radi o nekakvom pokušaju da se nametne svoja politička volja", kaže Cipek, dodajući da je potpuno jasno da se iz toga može iščitati nesuglasje između Predsjednice i premijera.
Sve što je Predsjednica izrekla, smatraju naši sugovornici, nedvojbeno šteti ugledu Hrvatske u svijetu. Hrvatska diplomacija je pred najvećom smjenom veleposlanika u svojoj povijesti. U idućim tjednima i mjesecima Predsjednica i premijer zamijenit će gotovo polovinu veleposlanika koji predstavljaju Hrvatsku. A koji su veleposlanici na takozvanoj crnoj listi Predsjednice?
Godinama nemamo veleposlanike
Uz one koji ne zadovoljavaju, postoje i zemlje u kojima već duže vrijeme nisu imenovani predstavnici Hrvatske.
Maksimalno će svaki drugi veleposlanik bit će vraćen u Zagreb i svaki drugi će biti poslan u svijet. No, ne mora to biti tako, diplomati mogu ostati šest godina, neki su Hrvatsku predstavljali i osam godina, ali ova godina će vjerojatno biti godina najveće rošade u hrvatskoj diplomaciji.
Među zemljama u kojima slijede smjene je Amerika. Iz Washingtona bi se, nakon pet godina, trebao vratiti Joško Paro. Tamo je kao veleposlanica bila i aktualna predsjednica.
Iz Italije se također vraća Damir Grbeša, Ivo Goldstein iz Pariza, a profesor Ivan Grdešić iz Velike Britanije. U Belgiji je također velika rošada jer veleposlanika šaljemo u Kraljevinu Belgiju, veleposlanika šaljemo i u Europsku uniju te u NATO.
Vraćaju se i veleposlanici iz Berlina, Poljske, Mađrske, kao i iz Srbije gdje Predsjednica nije zadovoljna veleposlanikom. Novi veleposlanik Hrvatske trebao bi otići i u Švicarsku Konfederaciju, kao i u dvije kraljevine, Dansku i Švedsku. No, tu nije kraj, tijekom ove godine novog veleposlanika šaljemo i u Slovačku, Egipat, Argentinu i u Ujedinjene narode odakle se vraća Vladimir Drobnjak.
Poražavajuće je da Hrvatska u nekim važnim zemljama Hrvatska već godinama nema veleposlanika. Primjerice, u Ruskoj Federaciji, izuzetno važnoj zemlji koja je stalna članica Vijeća sigurnosti, već godinu i pol dana nemamo svog veleposlanika. Nakon što je Pjer Šimunović preuzeo mjesto u obavještajnoj zajednici, napustio je Izrael gdje također nemamo veleposlanika već godinu dana, dok u Ankari uTurskoj veleposlanika nemamo već gotovo dvije godine.
Kako se imenuju?
Od uvođenja parlamentarne demokracije 1990. veleposlanika je imenovao predsjednik Franjo Tuđman. Sada je to kombinacija trgovine, dogovaranja i konzultacija.
Sada listu potencijalnih veleposlanika sastavlja ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier koji je potom šalje premijeru Andreju Plenkoviću. Nakon što on da suglasnost, šalje je Predsjednici Republike. Nakon što ona bude zadovoljna i da suglasnost, ime budućeg veleposlanika šalje se u zemlji primateljici, primjerice u Washington. Ako iz Washingtona odgovore pozitivno, ime te osobe šalje se u saborski Odbor za vanjsku politiku gdje prolazi saborsko saslušanje. Nakon pozitivnog mišljenja, koje nije obvezatno, sve to dolazi premijeru Plenkoviću na potpis, a potom i predsjednici Grabar-Kitarović na supotpis. Nakon toga novi veleposlanik odlazi u Washington i u Ovalnom uredu daje predsjedniku Donaldu Trumpu vjerodajnicu da je novi hrvatski veleposlanik.
Ako dogovora nema imenovanja se mogu čekati mjesecima, pa i godinama. I sama je Predsjednica rekla da čekaju po godinu dana da se neki veleposlanici vrate, a ista je politička konfiguracija ove i bivše Vlade. To je proces kojeg oni nazivaju konzultacijama ili, kako se u politici kaže, trgovina.
Politička trgovina
A sve se svodi na tri institucije. Opet ministar vanjskih poslova sastavi listu potencijalnih diplomata, potom konzultacije provodi s predsjednikom Vlade, pa neki potencijalni kandidati otpadaju, a neki ulaze na listu. Nakon što se dogovore premijer to opet šalje Predsjednici koja se potom s premijerom dogovara oko nekih imena. Ona neka imena izbacuje, a neka dodaje i te konzultacije traju sve dok se ne utvrdi ime. Do godinu dana može trajati imenovanje novog veleposlanika.
Zanimljivo je da kada pošaljemo ime osobe za koju želimo da nas predstavlja u nekoj zemlji u svijetu, ako ne dobijemo pozitivan odgovor u roku od 60 dana, znači da je ta osoba odbijena od zemlje domaćina.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Vojna akcija SAD-aSupruga Trumpova savjetnika objavila spornu kartu, premijerka ove zemlje pobjesnila: "Prestanite!"
-
potvrdio rođakSrbin pronađen mrtav nakon požara u klubu na skijalištu
-
PLJAČKA STOLJEĆAFOTO Dva dana pljačkali su 3000 sefova klijenata i otišli sa 100 milijuna eura: Policija objavila fotografije pljačkaša
