Vezano za medijske objave kako predsjednik Hrvatskoga sabora, akademik Željko Reiner, "već iskorištava povlastice" tako što je u subotu "pod policijskom pratnjom zaobišao gužvu" na graničnom prijelazu Bregana, iz saborskog ureda za odnose s javnošću priopćili su da je predsjednik Hrvatskoga sabora po važećim propisima štićena osoba na što ne može utjecati jer je za to zadužena Uprava za posebne poslove sigurnosti Ravnateljstva policije, a sam Željko Reiner je na svom Facebooku napisao "da bi pratnju vrlo rado izbjegao da je mogao".
Posted by Željko Reiner on 2. siječnja 2016
"Da sam mogao izbjeći pratnju vrlo rado bih to učinio, no nije bilo moguće jer tako me slijedi po mojoj novoj funkciji. Nakon stresne kampanje i tjedana napornih pregovora htio sam uzeti par dana odmora, ali neki očito i od toga žele napraviti skandal", izjavio je Željko Reiner.
Prvi intervju s Marijom Reiner, kćerkom predsjednika Hrvatskog sabora
Njegov privatni automobil vozila je supruga, snimljen je na graničnom prijelazu Bregana u pratnji dva vozila osiguranja, koja su pod rotirkama zaobilazila kolonu na izlasku iz zemlje.
Nadležnoj jedinici MUP-u se moraju dostaviti podaci o putovanju štićene osobe
Po Uredbi o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite, uz predsjednika Hrvatskog sabora štićene osobe I. kategorije su i predsjednik države te predsjednik Vlade. Štićenim osobama smatraju se i članovi njihove najuže obitelji.
Štićene osobe I. kategorije jesu i predsjednici stranih država, vlada i parlamenata dok se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske.
Štićene osobe II. kategorije su ministri unutarnjih i vanjskih poslova, ministar obrane, kandidati za izbor Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, glavni državni odvjetnik, mandatar za sastav Vlade te određeni strani dužnosnici koji borave u Hrvatskoj. Uredbom je uz ostalo propisano da sigurnosno-obavještajne agencije provode protuobavještajnu zaštitu i druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti u svrhu pravodobnog prikupljanja podataka o mogućoj ugrozi sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora od djelatnosti stranih obavještajnih službi, terorističke ili druge slične djelatnosti.
Službe nadležne za obavljanje protokolarnih poslova štićenih osoba dužne su sigurnosno-obavještajnim agencijama i nadležnoj jedinici Ministarstva unutarnjih poslova pravodobno dostaviti podatke o putovanjima i programu aktivnosti za domaće štićene osobe, dok su za strane štićene osobe dužne takve podatke dostaviti najkasnije 48 sati prije posjeta i početka njihova programa.
Nadležna jedinica MUP-a u okviru osiguranja i zaštite štićenih osoba uz ostalo provodi i mjere motorizirane pratnje.
Grmoja: Reiner nije prekršio propise, ali situacija nije primjerena za odlazak na skijanje; bilo je i gorih slučajeva
Po važećoj uredbi novoizabrani predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner nije prekršio propise, ali bez obzira na to u javnosti se problematizira njegov privatni put s troškom osiguranja koji se plaća iz državnog proračuna.
Glasnogovornik MOST-a Nikola Grmoja na svom je Facebooku napisao kako je poznato da Reiner kao predsjednik Sabora spada u prvu kategoriju štićenih osoba i da je vjerojatno ocijenjeno da je čekanje u koloni sigurnosni rizik.
"No, mišljenja smo da je u ovom osjetljivom političkom trenutku, dok još nemamo formiranu vladu, ali i teškoj socijalnoj situaciji takvo ponašanje i odlazak na skijanje apsolutno neprimjereno. Građani sigurno ovako nešto ne očekuju. Troškovi ovakve vrste osiguranja su neprihvatljivi. Ovo nije prvi slučaj nekog visoko pozicioniranog političara koji odlazi na privatno putovanje i koristi osiguranje koje se plaća iz džepova građana ( premijer Milanović 2012.) što je nedopustivo. Imali smo i gorih slučajeva poput korištenja službenog automobila za odlazak na skijanje (ministar Varga). Vrijeme je da se sa takvom praksom prestane i da se političari počnu odgovornije odnositi prema proračunskom novcu koji je zapravo novac građana", napisao je Grmoja
Sustavna i zakonska zaštita visoko rangiranih političara od ubojstva Abrahama Lincolna
Inače, iako su kroz povijest vladari bili štićene osobe, po mišljenju analitičara koji se bave sigurnošću, presudan trenutak za sustavnu zaštitu visoko rangiranih političara bilo je ubojstvo američkog predsjednika Abrahama Lincolna 14. travnja 1865 u kazalištu. Čuvao ga je policajac od posebnog povjerenja, ali bez posebne obuke.
Taj događaj i njegove posljedice uvele su neposrednu zaštitu u područje koje se moralo i zakonski urediti. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
