'Zakon o socijalnoj skrbi ide cipelom na ugrožene ljude''

Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić ustvrdila je kako zakon ne rješava ni jedan problem, stvara dodatnu pomutnju i kaos te poništava i ono malo što je ostalo od sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. Smatra kako zakon kasni dvije godine i ne rješava potrebe korisnika i zaposlenih u sustavu, kojih samo u Zagrebu nedostaje oko 80, a u pet slavonskih županija 70.

Za potpredsjednicu SDP-a posebno je problematično što se ukida institucionalni smještaj za djecu do sedam godina a da prethodno nije razvijen alternativni sustav zbrinjavanja odnosno udomiteljstvo. To znači, kaže Opačić, da će djeca i dalje trpjeti u svojim obiteljima jer ih centri za socijalnu skrbi neće imati gdje izmjestiti.

Pročitajte i ovo negativni trendovi Šipić najavio donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi: "Svi su nam dobrodošli" ŠTO SE ČEKA Koliko će još djece stradati dok se nešto konačno ne promijeni? Tragedija zlostavljane djevojčice podsjetila na slične zastrašujuće slučajeve u Hrvatskoj

Prije donošenja zakona ministar je trebao osnovati registar posvojitelja i udomitelja, proširiti taj institut u svim regijama te pokrenuti profesionalizaciju udomiteljstva, ocijenila je Opačić.

Davorko Vidović smatra kako je iz prijedloga zakona vidljivo da sustav vode ljudi koji ne poznaju socijalnu skrb o čemu, kaže, govori i to da se od ministra zdravstva i socijalne skrbi nikada u saboru o socijalnoj skrbi nije mogla čuti ni riječ, te da je državni tajnik koji se bavi socijalom po struci medicinar.

Prijedlog zakona predviđa da pravo na socijalnu naknadu ne može ostvariti osoba koja živi u vlastitom stanu čija vrijednost prelazi 100 proračunskih osnovica, odnosno 322.600 kuna, no Vidović kaže kako se zaboravlja da 80 posto ljudi u Hrvatskoj živi u vlastitoj kući ili stanu, ali da oni 'ne mogu jesti zidove'.

'Socijalni radnici morat će se pretvoriti u poreznike'

Socijalni radnici tako će se morati pretvoriti u poreznike koji će procjenjivati vrijednost nečije imovine, kažu SDP-ovci Jedan od prijedloga jest da se novac ne smatra imovinom kod određivanja prava na socijalnu naknadu što znači, nastavlja SDP-ov zastupnik, da će pravo na pomoć moći ostvariti osoba sa stotinama tisuća eura na računu, dok oni koji imaju neku nekretninu neće moći zatražiti socijalnu naknadu.

Socijalni radnici tako će se morati pretvoriti u poreznike koji će procjenjivati vrijednost nečije imovine te suce koji će utvrđivati je li netko svojom krivnjom ostao bez posla da bi mu onda odbili zahtijev za primanje socijalne naknade.

Umjesto deinstitucionalizacije sustava zakon predlaže institucionalizaciju, a umjesto decentralizacije zadržavanje centraliziranog sustava, te je atak na sve socijalno ugrožene u Hrvatskoj, zaključuju SDP-ovci.

Podsjećaju također da je EU u posljednjih 10-ak godina dodijelio Hrvatskoj znatna sredstva za informatizaciju sustava i izradu bazi podataka korisnika koja nisu iskorištena, pa su centri za socijalnu skrb i dalje bez računala. (Hina)