'Cijelu prošlu godinu karakterizirali su Vladini prijedlozi kako gospodarstvu namiriti ranije stvorene obveze prema poreznim i neporeznim davanjima. No, velik udio tu imaju i građani - oko 18 milijardi kuna neplaćenih obveza', rekao je ministar financija Slavko Linić.
Pročitajte i ovo
Država, naime potražuje oko 12,7 milijardi kuna poreza od građana od čega je 7 milijardi kuna glavnica, a 5,7 milijardi su kamate. 'S kamatom koja je skoro identična glavnici građanima je nemoguće namiriti obvezu. Predlažemo namirenje glavnice, a da u potpunosti otpišemo kamatu', predložio je Linić.
Ovisno o visinu duga, građani će zaostatke moći podmiriti u 60 mjeseci, tj. u pet godina. 'Cilj nam je osigurati podmirenje obveza, ali prije svega cilj nam je pomoći građanima da namire dugove. Kamata je najmanja koju smo mogli ponuditi, 4,5 posto', dodao je Linić.
Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića
Zbog neusklađenosti s propisima EU i zbog promjene trgovinskih odnosa sa zemljama EU, ministar financija prestavio je Vladi i nacrt prijedloga zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. Do sad su to bila dva različita zakona, sada će biti objedinjeni u jedan, ali s različitim poreznim stopama. 'Posebni porez se neće naplaćivati kod prelaska granice nego kada se ostvari promet i na taj način ćemo izjednačiti sve robe koje su došle u Hrvatsku. Ne mijenjamo značajnije ni stope, procijenjen prihod po osnovi poreza na kavu je 110 milijuna kuna godišnje , a na sokove oko 214 milijuna.
Neće se oporezivati prozivodi koi se smatraju hranom - prirodni voćni sokovi, sokovi od povrća, vode bez dodataka, voćni sokovi i nektari kao i bezalkoholna pića dobivena od mlijeka.
'Oporezuje se voda s dodacima ili nekim sladilima, važno je i da su neki domaći sirupi bili enoporezivi, sada ih se izjednačava. Kod kava je važno da ukidamo porez na neprženu kavu i kavene ljuske jer ih smatramo poluproizvodom koji ulazi u daljnju proizvodnju. Značajno će se spustiti porez na kavu koja je u nekom proizvodu kao primjerice kava u čokoladi', najavio je ministar Linić.
Djetetu će se ime morati dati u roku od mjesec dana
Na današnjoj sjednici Vlada je u Sabor poslala i nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama. Predviđa se uvođenje matica u elektronskom obliku s naglaskom na matice rođenih i vjenčanih osoba. Ovim izmjenama skratio bi se rok davanja imena novorođenčetu s dva mjeseca na mjesec dana. Za osobe za koje je u državnim maticama upisana promjena spola, na izvatku se neće iskazivati podaci o promjeni spola i imena.
>> Evo koliko građani i obrtnici duguju državi i kako te dugove podmiriti!
>> 'Država od 1. svibnja otpisuje kamatu na dug građanima'
380 milijuna na restrukturiranje Brodotrogira
Jedna od važnijih točaka dnevnog reda današnje sjednice Vlade bio je i prijedlog odluke o davanju suglasnosti na tekst Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira i sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama kao sredstva osiguranja za ispunjenje ugovornih obveza kupca.
Resorni ministar Ivan Vrdoljak najavio je kako će Vlada za restrukturiranje izdvojiti 380 milijuna kuna za dodatno nastale troškove i gubitke te kako će investitor donijeti 2,4 milijarde kuna ulaganja kroz razdoblje do 2016. godine.
Rješavanje stambenog pitanja izbjeglicama
Na dnevnom redu našao se i prijedlog odluke o stambenom zbrinjavanju povratnika - bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi. Produljuje se rok za prijavu svih onih potencijalnih korisnika izvan područja posebne državne skrbi. 'To je regionalni program kojim bismo htjeli riješiti stambeno pitanje onih koji su u izbjeglištvu kap posljedica rata na ovom području', rekao je resorni ministar Branko Grčić.
Naplata prolaska kroz tunel
U Sabor je upućen i prijedlog odluke o uvođenju naplate cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija. Premijer Milanović podsjetio je kako se i u Europi plaća prolaz tunelima. 'Ne možemo biti demagozi. I u Austriji se plaćaju tuneli, a voze se na vinjete', rekao je premijer i dodao kako vjeruje da je Ministarstvo uskladilo cijenu s glavnim ciljem naplate prolaza kroz sv. Iliju, a to su troškovi održavanja tunela.
Linić: Tko kaže da porez na nekretnine ne ide?
Prije sjednice Vlade novinari su ministra financija upitali o tome što će se dogoditi s porezom na nekretnine budući da se SDP-ov koalicijski partner. ''Tko kaže da porez na nekretnine neće ići?', bila je reakcija ministra financija koji je poručio da se o ovom porezu puno raspravljalo te da će se uskoro naći pred užim kabinetom Vlade.
'Očito da je mnogima od vas stalo do toga da posvađate stranke. Mi ne moramo imati stav. Zašto smatrate da moramo imati isti stav? Imamo različiti stav, ali Vlada je Vlada i Vlada će odlučiti o porezu. To je ipak vrlo, vrlo bitna promjena u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Što će odlučiti Vlada, što će odlučiti uži kabinet - to je ipak stvar političke odluke. Moramo li mi imati isto razmišljanje? Osobno smatram da ne moramo. Nikad ga nismo ni imali. Ovo mi je druga koalicija, imali smo različite odnose', komentirao je Linić.
Kritika poslodavcima: Gdje smo bili prije 22 godine?
Ministar financija osvrnuo se i na kritike poslodavaca u prevelikim troškovima u zemlji. 'Poslodavci danas pričaju da je preskupa država. Ma nemojte, a gdje smo bili 22 godine? Tko je stvorio 1,3 milijuna umirovljenika? Najveći dijelom poslovni sektor koji je neuspješno privatizirao i zatvarao. Bitno im je bilo preuzeti imovinu i otpustiti radnike. Jesu li oni sudjelovali u ovako skupoj državi? Jesu. Koga sada to kritiziraju? Sami sebe', reagirao je Linić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
