Nevjerojatna ekspedicija u kojoj su sudjelovali i hrvatski znanstvenici: "Ovo je stvarno vrhunac"

Mali, probrani tim arheologa došao je do velikog otkrića na dnu Sredozemnog mora.

Nakon godina istraživanja pronašli su olupine triju brodova, među njima i jednog koji je plovio još u antičko doba. Zasluge za to idu i dvojici hrvatskih znanstvenika iz Zadra.

Pročitajte i ovo Sigurno ulaganje Ima li zlata u Hrvatskoj? Geologinja objašnjava kako od takvih otkrića profitira država, ali i kako bi mogli građani

"Ovo je stvarno vrhunac, sudjelovati na takvoj misiji, s takvim brodom. Koji je jedinstven u svijetu, napravljen baš za ovaj posao kojim se mi bavimo. To je san snova, jedno veliko iskustvo i užitak. Bilo je stvarno zanimljivo jer su se skupili različiti stručnjaci iz različitih država", kazao je ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Mladen Pešić.

Bez kojeg, nikada, kažu, ne bi vidjeli tisućama godina neotkrivene tajne.

"Samo nalazište, kad smo ga vidjeli prvi put, izgledalo je kao da ga je tamo netko stavio prije 50 godina. Zašto? Zato što tamo nema sedimentacije, radi se o centralnom dijelu Mediterana, nema nigdje rijeka ni obale. Zato dolazi do jednog centimetra na tisuću godina na samim amforama, izgledalo je kao da je netko prosuo malo prašine po njima", opisao je Roko Surić iz Međunarodnog centra.

Tri olupine tek su početak, kažu. Fenički, rimski, grčki, oni iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Greben Skerki Banks - točku nekad najvažnije trgovačke rute između Europe i Afrike - danas nazivaju grobljem brodova.

"Zamislite kolika količina robe je morala prolaziti morskim putem, zamislite da imate jedan greben koji je jedva vidljiv ispod površine. Plovidba je bila duga, bilo kakve moreplovce u tom periodu moglo je zahvatiti nevrijeme i potopiti ih", dodao je Surić.

Pročitajte i ovo Puno posla za arheologe Potres (raz)otkrio još jednu tajnu u Zagrebu: Radovi u sklopu obnove crkve doveli do pravog blaga

Opasno tada, opasno i danas. Misterij potopljenih brodova sada je riješen, a razliku radi robo-kamera koja snima na dubinama do 2500 metara.

"Mi kao arheolozi nismo smjeli roniti tamo zbog sigurnosnih razloga, to je područje koje se nalazi na četiri sada od kopna, bez signala i zbog sigurnosnih razloga u slučaju ronilačke nezgode su nam zabranili da ronimo", kazao je Pešić.

Nije ova ekspedicija sama sebi svrhom. Cilj je izraditi digitalnu kartu potopljenih brodova, a zatim cijelo područje staviti pod zaštitu od uništavanja i krađe.

A u potragu za novima mogli bi već u kolovozu, kada su struje najslabije. 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.