Samo 50-ak društava iz sektora pomorstva prometa i infrastrukture koje djeluju u sustavu države za redovni rad primali su 5,7 milijardi subvencija, ostvarivali su prihod od 1,2 milijarde kuna godišnje, a ukupna im je zaduženost bila oko 68 milijardi kuna. 'Nisu zarađivali niti za kamate, a kamo li za vraćanje kredita', rekao je Denis Petrović, voditelj i koordinator projekta kao posebni savjetnik potpredsjednika vlade prilikom predstavljanja šestomjesečne detaljne analize, te dodao da je cilj projekta bio dobiti pogled u ono što se zateklo s 1. siječnjem 2012.
Pročitajte i ovo
Prilikom objavljivanjem rezultata Clean starta, Petrović je prezentirao rezultate šestomjesečne analize dosadašnjeg poslovanja državnih tijela i trgovačkih društava te potencijalnih rizika za buduća razdoblja.
>> Dubinsko snimanje: Vlada objavljuje rezultate Clean starta
I u ministarstvima se u znatnim iznosima do 1.1. 2012. prekoračuju sredstva predviđena proračunom. Primjerice, samo u tri ministarstva postoje neplaćena potraživanja od oko 1,4 milijarde kuna.
'Nije postojala nikakva naznaka da se to poboljša, nije bilo naznaka za bilo kakvu reformu, niti za mjere koje bi ovakvu situaciju spriječili', rekao je Petrović. Objašnjava kako se kasnije tijekom 2012. godine počeo tražiti izlaz iz tih situacija, ali napominje da se nagomilani dug ne može riješiti u sljedećih nekoliko godina.
Analitičari zaključuju da u sustavu nema manjka znanja i kvalifikacija, već nedostaje upravljanje kako izaći iz situacije. 'Nije bila uočljiva volja suprotstavljanja neadekvatnim odlukama', kaže Petrović.
Jedna od preporučenih mjera je reagiranje na rezultate. Najbezbolniji je, kažu, standardiziranje vođenje analize budući da do 1. siječnja 2012. nisu postojala jedinstvena pravila računovodstva.
'Instrumenti upravljanja postoje, ne znamo zašto se ignoriraju. Ni jedan od stručnih instrumenata upravljanja, osim kod projekata EU, ne postoje. Nema sistema metodološkog izvještavanja, postavljanja ciljeva, ugovaranja obveza... Primjerice zna se koji limit ima bolnica, ali što bolnica treba za limit pružiti se ne zna', kaže Petrović.
Rekao je i da je sustav javne nabave vrlo birokratiziran i toliko decentraliziran da se ne zna tko je naručio, tko proveo nabavu i što se na kraju dogodilo. Preporučuje primjerice objedinjavanje centralnog tijela koje za čitavu državu preuzima sustav javne nabave. To za efekt ima suzbijanje korupcije i povratak povjerenja u državu kao javnog nalogodavca.
'Očekivali smo otprilike ovakve rezultate. Razlika u primopredajnim dokumentima i proračunima i javnom dugu nije toliko velika. Radi se o nekoliko milijardi neevidentiranih dugova u zdravstvu. Clean startom je na sustavan način opisano zatečeno stanje, što je razlika u onome što je stajalo u primopredajnim dokumentima. Radilo se s namjerom da se stanje popravi, a ne da se prikaže onakvim kako je proizlazilo iz proračunskih evidencija. Jedan od nalaza je i činjenica da ne postoji jednako primjenjivi sustav knjigovodstva, odnosno evidentiranje obveza', rekao je potpredsjednik Vlade Neven Mimica komentirajući ove rezultate.
U zdravstvenom sustavu uz dug od 5,7 milijardi kuna otkriveno je još 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza. Prezentirani podaci pojašnjavaju i zašto je u tri godine hrvatski javni dug narastao za 65 milijardi kuna i zašto nam je ove godine dug na ime kamata porastao za tri milijarde kuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić. Za tako velike dubioze ne može se naći brzo rješenje, pogotovo jer Hrvatska mora paralelno smanjivati proračunski deficit, pa će Vlada provoditi fiskalnu konsolidaciju i sanirati dugove 'na rate' kroz idućih nekoliko godina, najavio je Grčić. 'Clean start' stoga predlaže Vladi hitno pokretanje niza mjera za sanaciju stanja, poput standardizacije vođenja evidencije, centralizacije javne nabave, objedinjavanja informatičkog sustava, hitne kontrole troškova u HZZO-u i bolnicama te stvaranja jedinstvenog modela upravljanja i raspolaganja državnom imovinom.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
