Davanje autocesta u koncesiju, posao od kojeg Vlada očekuje zakrpati proračun za 2 i pol do 3 milijarde eura - naišlo je na problem. Svaki treći kilometar, država nije uknjižila u zemljišne knjige! Saborska zastupnica Mirela Holy prva je premijera pitala - je li Vlada prekršila zakon dajući u koncesiju nešto što zakonski nije njezino.
Pročitajte i ovo
A zašto država nije upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama?
Problem su dakle neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Reporterka Nove TV Ivana Ivanda objasnila je to na primjeru komada zemlje kod naplate Ivanja Reka.
Stanić dao ostavku u savjetu za monetizaciju autocesta
'Primjerice - ovaj komad zemlje država je izvlastila i bivšem vlasniku ponudila na primjer 1000 kuna za kvadrat. No, vlasnik je htio više i tužio je državu. Autocesta je u međuvremenu već izgrađena, a sud i dalje traje! Dok sud traje, nema upisa u zemljišne knjige! Pitanje je ima li onda i monetizacije', objasnila je.
Da stvar bude gora ovakve situacije se događaju uzduž 300 kilometara autoceste, odnosno na svakom trećem kilometru. Prometni stručnjaci kažu da je nemoguće u takvim uvjetima napraviti monetizaciju. Mirela Holy bila je prva koja je postavila to zastupničko pitanje premijeru Milanoviću, no u Ministarstvu prometa u petak su nam rekli kako Vlada ovime nije prekršila zakon.
Evo što piše u Nacrtu ugovora za monetizaciju autocesta: Nabrojani uvjeti
Gradilo se brže nego što su suci stigli presuditi. Kilometre je Hrvatska izgradila, ali svaki treći nije upisala u zemljišne knjige. Profesor prometnog fakulteta smatra kako je sramota da već gotovo 10 godina imamo autocestu, a da 30 posto nije upisano u zemljišne knjige.
'Uopće koji će ozbiljan ulagač doći u našu zemlju u kojoj se kaže: da to je naše, ali znate, nemamo ZK papire da je to naše', kaže doc.dr.sc. Goran Vojković s Prometnog fakulteta.
'To ne utječe na postupak'
U ministarstvu prometa imaju svoje tumačenje.
'Autoceste koje idu u koncesiju neće biti vlasništvo koncesionara, jer su one neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske i o vlasništvu se tijekom pregovora o nacrtu Ugovora o koncesiji s ponuditeljima neće pregovarati jer to pitanje ni na koji način ne utječe na postupak', tvrde.
U Ministarstvu priznaju da za 30 posto dionica koje bi trebale ići u koncesiju nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Najveći broj na dijelu A3 Zagreb-Lipovac, a što će poručuju - riješiti naknadno, neovisno o monetizaciji. Tvrde, riječ je o nekretninama koje su otkupljene i izvlaštene prije osnivanja Hrvatskih autocesta.
Zakon o koncesiji jasno kaže - prije koncesijskog postupka moraju se riješiti imovinsko-pravni odnosi.
Monetizacija ulazi u novu fazu: Tko sve želi upravljati hrvatskim autocestama?
'Ukoliko se ti imovinsko-pravni odnosi ne riješe prije početka koncesije, onda se mora donijeti poseban zakon kojim će se te obveze prenijeti na koncesionara, a koncesionar to mora riješiti prije zaključivanja ugovora', kaže Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
Ovo pitanje prva je postavila Mirela Holy i to premijeru Milanoviću od kojeg traži odgovor u roku od 30 dana.
'Ja smatram da je prekršen zakon o koncesijama, no očekujem da će Vlada republike Hrvatske dati konkretan pisani odgovor na pitanje koje sam postavila', kaže čelnica ORAH-a.
U ministarstvu ne vide spornim davanje autocesta u koncesiju, iako nisu vlasnici cijele autoceste.
Komplicirani procesi koji traju i do 10 godina
A kada će svi ti silni sudski postupci biti završeni?
Komplicirani su to procesi, poprilično zamršeni, neki traju i do deset godina što nije čudno s obzirom da takvi zemljišno-knjižni predmeti obično i dugo traju na sudovima, pogotovo u ovoj situaciji. Dakle, svaki treći kilometar Hrvatske autoceste ima zamršenu situaciju. Uostalom, već je rekao profesor s Prometnog fakulteta 'Koji ozbiljan ulagač bi došao u državu u kojoj kažu evo uzmite ovu autocestu u koncesiju, ona je naša, ali eto nemamo baš za svaki kilometar ZK papir'.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
