Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) u današnjem je priopćenju pozvao saborske zastupnike da odbiju izglasavanje izmjena mirovinskog zakona po hitnom postupku, te obvežu Vladu da provede cjeloviti sindikalni dijalog o tom važnom pitanju za sve radnike, umirovljenike i mlade.
Pročitajte i ovo
dobre vijesti
Počela isplata! Za njih to znači prosječno povećanje primanja od 600 eura na godinu
Ukidanje penalizacije
Provjerite račune: Dijelu umirovljenika danas sjeda novac, evo na koga se odnosi
STRAVIČAN SLUČAJ
Gdje je Ana? Tijelo joj nije pronađeno, a ubojica je prolazio i kroz Hrvatsku: FBI nudi nagradu za informacije
Protokol ili napetost?
VIDEO Nizozemski kralj i kraljica stigli u Bijelu kuću: Kamere uhvatile neugodan trenutak
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Izrael i Libanon složni oko Hezbolaha! Trump poludio na Meloni pa objavio: "Nešto bi se moglo dogoditi u sljedeća dva dana"
Stavljanjem prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju u hitni postupak te kao prvu točku dnevnog reda jesenskog zasjedanja Sabora pokazala neshvatljivu količinu političke nesnalažljivosti i izložila se riziku ulaska u konflikt sa sindikatima i umirovljeničkim udrugama, stoji u priopćenju.
>> Izračunali smo: Koliko treba raditi za mirovinu od 3200 kuna?
SUH drži neodgovornim od Vlade da najavljene reforme započinje sitnim prekrajanjima.
Po njihovom mišljenju, najprije treba 'očistiti' javni mirovinski fond međugeneracijske solidarnosti, koji čine oni koji su svoje mirovine stekli radom i uplaćenim doprinosima, od onih koji su u mirovinski fond ubačeni temeljem posebnih propisa.
Sve statusne povlastice ili povlastice zbog otegotnih uvjeta rada, trebalo bi vezati za vrijeme provedeno na radu.
Također, kako ističu, treba razlučiti jesu li su privatni mirovinski fondovi kvalitetno rješenje, obzirom da i Europska komisija navodi kako je riječ o rizičnijem načinu štednje za mirovinu. Primjerice 2008. godine privatni su fondovi izgubili vrijednost za 20 posto i još se nisu oporavili.
Komisija, kako navode, drži da bi države članice trebale razmotriti pitanje poput uvođenja minimalnih mirovina, reguliranja mirovinskih prava za osobe zaposlene u atipičnim oblicima rada, te naknade ili beneficije za osobe koje su ne svojom voljom imale prekide u radnom kontinuitetu.
O svemu tome, hrvatska Vlada uopće ne razmišlja, ističe SUH.
Vlada, kako navode, ne zatvara problem grupacije radnika koji su u trenutku uvođenja prvih reformi imali između 40 i 50 godina, a opredijelili su se i za kapitaliziranu štednju u 2. stupu. I njima treba priznati tzv. dodatak za nove umirovljenike, čime bi se dovršio krug obeštećivanja 'prijelazne generacije', i omogućio novi start za sve buduće, cjelovite, reforme.
SUH drži da je Vlada trebala ozbiljno razmotriti uvođenje radnog staža od 35 za žene, odnosno 40 godina za muškarce, kao odvojenog uvjeta za punu mirovinu. (Hina)