Europsko istraživanje zlouporabe ilegalnih droga na temelju analize komunalnih otpadnih voda, provedeno u 41 europskom gradu, uključujući i Zagreb, pokazalo je da je prosječna stopa potrošnje pet istraživanih droga - kokaina, amfetamina, ectasya, metamfetamina i marihuane, u Zagrebu niža od prosječne stope potrošnje svih gradova uključenih u istraživanje.
Pročitajte i ovo
Rezultati istraživanja, koje je danas objavljeno u uglednom časopisu Addiction, pokazuju da je potrošnja kokaina u Zagrebu znatno niža nego u zapadnoeeuropskim gradovima, ali pokazuje trend porasta u odnosu na 2011. godinu.
Također je uočen statistički značajan porast stope potrošnje ecstasya i marihuane u 2013. u odnosu na 2011. godinu, dok je potrošnja metamfetemina u Zagrebu za sada vrlo niska, navodi se u priopćenju Instituta Ruđer Bošković, čiji su istraživači bili nositelji studije u Hrvatskoj.
Glavni cilj istraživanja bio je procjena regionalnih razlika i vremenske promjenjivosti potrošnje ilegalnih droga u velikim europskim gradovima.
Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ectasy-a, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi, a uzorkovanje je provedeno u travnju 2012. i ožujku 2013. godine.
Istraživanje pokazuje regionalnu raznolikost intenziteta potrošnje pojedinih tipova droga, pa je tako stopa potrošnje kokaina viša u zapadnoj, nego u sjevernoj i istočnoj Europi.
U pojedinim su gradovima uočene značajne međugodišnje varijacije u potrošnji pojedinih droga, dok ta varijabilnost nije dokazana na razini sveukupne prosječne stope potrošnje svih gradova.
Broj novih ovisnika o drogama u RH je u opadanju, no ozbiljno prijete 'nove droge'
Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi istočne Njemačke, sjeverne Europe, Slovačke i Češke, gdje je potrošnja metamfetamina višestruko veća nego u ostalim gradovima.
Objavljena studija, navode u Instututu Ruđer Bošković, predstavlja značajan korak u daljnjoj afirmaciji analize otpadnih voda kao objektivnog izvora podataka za proučavanje problema ovisnosti o drogama i poslužiti kao podloga za donošenje nacionalne politike o prevenciji droga, koje se sada temelje na podacima o zapljenama, broju liječenih ovisnika te nacionalnim upitnicima o navikama u potrošnji droga.
U Ruđeru drže da bi od izuzetne važnosti bilo pokretanje redovitog i sustavnog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj i europskoj razini.
Nositelj studije u Hrvatskoj bio je Laboratorij za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković, koji već nekoliko godina uspješno radi na razvoju i primjeni inovativne metodologije za praćenje zloporabe droga.
Prva opsežnija studija realizirana je 2009. godine uz potporu Grada Zagreba, čime je Zagreb postao jedna od referentnih točaka za praćenje trendova u zlouporabi droga u Europi. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
ZAR I TI, SINE BRUTE?Član Mladeži HDZ-a i zaposlenik Porezne neovlašteno kopao po Plenkovićevoj plaći i imovini
-
Imaš pravo, ostvari gaMožda ne znate da u ovom slučaju imate pravo za besplatnu promjenu guma
-
skandal u KBC-u!Baka na hodniku hitne ležala duže od 40 sati, iz bolnice poručili: "To vam je tako"
