457547
457547
457547
457547
457547

ŠKABRNJA Sjećanje na stradanja u Domovinskom ratu

  • , 18.11.2016., 11:48
  • Autor:
  • komentara

U Škabrnji se obilježava 25. obljetnica stradanja u velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

 
 
 
 
Sjećanje na žrtve Škrabrnje (Video: Vijesti u 17h)
Sjećanje na žrtve Škrabrnje (Video: Vijesti u 17h)

Kolonom sjećanja „Korak po korak“, u kojoj je bilo nekoliko tisuća ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u Škabrnji je počelo obilježavanje 25. godišnjice masakra u kojemu je 18. studenoga 1991. godine ubijeno 58 civila i 26 branitelja.

U Škabrnju je kao izaslanik predsjednika Vlade stigao ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, izaslanik predsjednika Sabora je potpredsjednik Milijan Brkić, izaslanik predsjednice Republike i Vrhovne zapovjednice OSRH Ivan Vukić, a u Škabrnji su i ministri Oleg Butković i Ante Šprlje, brojni saborski zastupnici, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga.

Na molbu da komentira nezadovoljstvo mještana i branitelja jer nitko nije odgovarao za zločin u Škabrnji, ministar pravosuđa Ante Šprlje je rekao da je "sveta misija, dok smo god živi i dok su živi oni koji su odgovorni za te zločine, ustrajati na tome da se zločinci kazne". Podsjetio je da smo u Haagu imali dva procesa koja su se odnosila i na Škabrnju - protiv Milana Martića i Milana Babića.

"Babić se suočio s istinom i okončao život samoubojstvom jer se nije mogao nositi s onim za što je odgovoran", ocijenio je ministar Šprlje.

Također je rekao da je Martić, među ostalim, u zatvoru i za Škabrnju te da je dvoje ljudi pravomoćno osuđeno za zločin u Škabrnji i da su izdržali kazne.

"Međutim, niti jedna kazna nije dovoljna da vrati mrtve među žive, toga smo svi duboko svjesni i danas s dubokim osjećajem žalosti i ponosom prolazimo ovim krajem", zaključio je.

Nakon odavanja počasti ubijenima kod spomen-obilježja masovne grobnice, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić rekao je kako je u Škabrnju došao s dubokim osjećajem poštovanja i poniznosti. "Poklonio sam se žrtvama u Vukovaru, danas se klanjam žrtvama u Škabrnji s obećanjem da niti te žrtve niti ovo mjesto neću iznevjeriti", poručio je.

Kolona sjećanja "Korak po korak" prošla je Ulicom 18. studenoga 1991. i došla do spomen obilježja masovne grobnice gdje su položeni vijenci.

 



U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu služio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, koji je rekao da „Vukovar i Škabrnja utjelovljuju sva mjesta višegodišnjeg stradanja diljem Lijepe naše, ali 18. studenoga 1991. nisu izdržali, bio je to njihov Veliki petak“.

Nakon središnjeg komemorativnog skupa, kolona sjećanja krenut će prema Središnjem križu i Spomen obilježju za poginule u Domovinskom ratu na mjesnom Groblju sv. Luke.

 

 


Na današnji dan 1991. godine JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića i paravojne jedinice, ušli su u Škabrnju nakon čega su mučili i ubili 43 civila i 15 branitelja. Dan kasnije ušli su i u susjedno selo Nadin gdje su ubili 14 civila, preživjele seljane su protjerali, a imovina je zapaljena ili opljačkana. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. u Škabrnji i okolici ubijeno je 86 osoba. 

U jednoj od pravomoćnih presuda haaškog suda za zločine u Škabrnji stoji da je "JNA je zajedno sa snagama MUP-a SAO Krajine i TO izvršila napade na veći broj većinsko hrvatskih sela i područja, uključujući Škabrnju i Nadin te su tijekom tih napada nad nesrpskim stanovništvom počinili kaznena djela ubojstva, razaranja, pljačke, zatočenja, mučenja i okrutnog postupanja".

Hrvatska je dosad donijela jednu osuđujuću presudu protiv 26 okrivljenika od kojih je samo jedan bio prisutan tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru 1994. godine a za zločine u Škabrnji.

Tijekom 2007. je osuđena Edita Rađen zatražila obnovu postupka, a nakon ponovljenog suđenja oslobođena je optužbi. Nakon izručenja jedne od 25 osoba koje su osuđene u odsutnosti, te ponovljenog suđenja u 2012., Renato Petrov je oslobođen optužbi i to zbog nedostatka dokaza.

Zbog ovog je zločina vođeno više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Haagu pa je tako u odnosu na dvojicu optuženika donijeta osuđujuća presuda i to protiv Milana Babića, u svojstvu Predsjednika tzv. Republike Srpske krajine, koji je bio osuđen na 11 godina zatvora, te Milana Martića, u svojstvu Načelnika policije u Kninu, sekretara za unutarnje poslove RSK, ministra obrane SAO Krajine, ministra unutarnjih poslova SAO Krajine i konačno predsjednika RSK, koji izvršava kaznu u trajanju od 35 godina zatvora.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se