Hoćemo li dobiti stabilnu Vladu ili bi mogli na još jedne izbore, analizirali su Tihomir Cipek i Ivana Petrović, s kojima je u studiju Nove TV razgovarao Mislav Bago.
Pročitajte i ovo
Predsjednički izbori 2024.
Osmero ih je i svi žele na Pantovčak: Tko će biti novi hrvatski predsjednik?
Građani biraju
ANKETA Koji vam je hrvatski predsjednik bio najbolji?
Nakon što su sva trojica lidera održala govore, posebno su se analizirale poruke Bože Petrova, čelnika Mosta, koji je treća politička opcija i bez koje vjerojatno neće biti sastavljena nova Vlada. Ivana Petrović zaključila je kako Božo Petrov nije održao tipičan politički govor.
'Bio je to emotivni, mesijanski govor, i nije mi do kraja jasno što Most želi, osim da su to njihovi uvjeti i tko hoće hoće, tko neće neće. Tu ima zahtjeva koje je nemoguće realizirati, po našim zakonima, po našoj međunarodnoj poziciji počevši od gospodarskog pojasa nadalje. No, bez Mosta HDZ ne može. Treba pričekati konačne rezultate. Činjenica je da bez Mosta nema Vlade. Mislim da bi velika koalicija bila najbolje rješenje i da bi mandatar trebao biti Andrej Plenković. Nakon toga Hrvatska bi bila mnogo bolje društvo', ocijenila je Ivana Petrović.
Profesor Cipek istaknuo je kako je Petrov u svom govoru pokušao povezati i SDP i HDZ. 'Poručio je da je Most na jednoj strani, a oni na drugoj. Već je sada vidljivo da će pregovori biti jako teški', smatra Cipek.
S obzirom na malu razliku u mandatima prema rezultatima DIP-a, bi li velika koalicija SDP-a i HDZ-a bila dobra za Hrvatsku?
'Svakako bi bilo dobro ako se ide u reforme jer trebaju počivati na konsenzusu velikih stranaka, ali nije realno jer će stranka koja ima relativnu većinu pokušati sastaviti parlamentarnu većinu i krenuti svojim putem', smatra Cipek i dodaje:
'Ako biste našli nekoliko točaka oko koje bi se te dvije stranke dogovorile, to bi bilo izvedivo. Ovako, onaj tko ima prednost, a to je HDZ, pokušat će krenuti svojim putem. Vidjet ćemo kakva će iskustva HDZ imati s Mostom s obzirom na uvjete koje je Most postavio. U parlamentarnim demokracijama oni se ne mogu ispuniti. Evidentno je jačanje protestnih stranaka i pregovori s takvim strankama uvijek će biti relativno teški ili nemogući'.
Ivana Petrović također smatra da bi velika koalicija bila najbolje rješenje.
'Velika koalicija bi po meni jedina jamčila stabilnost Vlade i njezin regularni mandat od četiri godine. Svaka druga koalicija opet bi nas dovela do prijevremenih parlamentarnih izbora. Hrvatska živi u Europi i od nje se traže ozbiljni odgovori na ozbiljna pitanja i mislim da jedino velika koalicija može sigurno reagirati na neku krizu, a mi smo pred još jednom migrantskom krizom', kazala je Petrović.
'Profesor i ja smo se nasmijali maloprije kad smo slušali gospodina Olega Butkovića da Hrvatskoj ne treba velika koalicija jer nije u ratu. Pa nije ni Njemačka u ratu. Ne mora se biti u ratu da bi se stvorila velika koalicija', ističe Ivana Petrović.
I Cipek i Petrović slažu se da će pozicija Zorana Milanovića kao predsjednika SDP-a sigurno biti uzdrmana ako ne uspije sastaviti novu hrvatsku Vladu.
'Mislim da se po Statutu SDP-a moraju provesti izbori nakon parlamentarnih izbora. Očekujemo da Milanović polako odlazi', kazao je Cipek koji ipak smatra da je teško očekivati da se sam povuče s mjesta predsjednika.
'On ima karakter borca, ima strast za politikom, ali SDP s njim na čelu ide iz poraza u poraz', istaknuo je Cipek.
Ivana Petrović sigurna je da će SDP-ovci svom predsjedniku 'sigurno na nos nabiti sve njegove poraze'.
'Ja se slažem s profesorom Cipekom tim više što Zoran Milanović nema potporu cijelog SDP-a i taj dio bi jedva dočekao da on otiđe. Stavljat će mu na nos sve te poraze. Sjećamo se zadnjih izbora. Sjećamo se na koji način je izabran premijer Orešković, koliko su dugo trajali ti pregovori. Premijer mora proizaći iz volje naroda. Voljela bih da je prvi i zadnji put da smo ovako birali predsjednika Vlade', smatra Petrović.
Kampanja je bila dosadna, nisu motivirali birače
Na birališta je izašlo 250 tisuća birača manje. Što to govori?
'To je tendencija ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Hrvatska ide prema 50 posto birača. To me brine, jer demokracija živi od aktivnih građana, ali čini mi se da se proces odlučivanja preselio s državnih na neka druga tijela. Na razini nacionalnog parlamenta malo se toga može promijeniti', pojasnio je Cipek.
Je li kampanja bila dosadna?
'Kampanja je bila dosta dosadna. Nije imala ono Mi ili Oni što mobilizira glasače. U Hrvatskoj ipak postoji stabilni birački sustav, sada se glasuje za lijevi ili desni centar', istaknuo je analitičar.
Možemo li iz ovakve izlaznosti iščitati kome to koristi?
'Velike stranke imaju stabilno biračko tijelo i one u pravilu najviše dobivaju u ovakvoj situaciji', kazao je Cipek.