Topnički vještak Harry Konings i u nastavku višednevnog svjedočenja osporavao je topničku taktiku HV-a 4. kolovoza 1995. godine ocjenjujući da vrsta topničkog oružja i rizik od stradanja civila nisu bili razmjerni vrijednosti vojnih ciljeva u Kninu, tadašnjem uporištu pobunjenih Srba.
Pročitajte i ovo
'S iznimkom dva, tri vojna cilja granatiranje Knina nije imalo nikakvu vojnu vrijednost. Učinci su se mogli postići ulaskom u grad imajući na umu da nije bilo praktički nikakve obrane', rekao je Konings, potpukovnik u nizozemskoj vojsci. U prilog tvrdnji o vojnoj nadmoći HV-a naveo je podatak da je 4. brigada, koja je osvojila Knin, imala 1.900 vojnika, a tzv. krajinska vojska samo oko 400 pripadnika koji su ga branili.
Konings je pritom istaknuo da bi snage pobunjenih Srba u slučaju uličnih borbi po Kninu bile u prednosti, no dodaje da napadač uvijek mora preuzeti rizik. 'HV bi se izložila određenim rizicima, no ponekad morate preuzeti rizik da bi izbjegli civilne žrtve', naglasio je.
Priznajući da je granatiranje Knina dalo stanovitu prednost HV-u o odnosu na tzv. krajinsku vojsku, Konings je ipak ustrajao u tvrdnji da ono nije izbacilo iz težišta glavninu pobunjeničkih snaga. 'Tek je cjelokupna operacija Oluja bila osnova za slom srpskih snaga', rekao je Konings ocijenivši da je Oluja u vojnom dijelu bila uspješna akcija HV-a.
